[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’AMANATUINA LE 117 TAUSAGA O LE AMI FAALEOLEO
O le aso ananafi, Aperila 23, sa faamanatuina ai le 117 tausaga talu ona fa’avae ia le Ami Fa’aleoleo a le Malo Tele.
Ma i se fa’amanuiaga mai i le afioga Uifa’atali Amata, le sui Faipule a Amerika Samoa i totonu o le Konekeresi a Amerika, e le gata mo fitafita uma i totonu o le Ami Fa’aleoleo, aemaise ai ia Toa o Samoa o lo’o faapea ona tautuaina totonu o le lotoifale.
Na fa’aalia e le afioga Uifa’atali le agaga mitamita ona o nei fitafita aemaise o le agaga fa’afetai, ona ua avea i latou ma se malosiaga atili mo le Malo Tele.
Sa faavaeina le Ami Faaleoleo i le tausaga e 1908 ma o le taimi nei, ua silia ma le 170,000 fitafita o lo’o i totonu o lenei vaega’au, nofo sauniuni e fa’amalosia ia le vaega’au a le Ami a le malo tele.
E 23 atunu’u faapea ma ni tagatanu’u (civilians) o lo’o galulue faatasi ma le Ami Fa’aleoleo i totonu o Setete e 50 faapea ma teritori e lima.
TO’ALUA KATINALE O LE PASEFIKA MO ROMA
E to’alua ni Katinale mai i motu o le Pasefika, o lo’o aofia i totonu o le faapotopotoga i le laumua o le Katoliko i Roma, mo le sailiga o se Pope fou.
O le taeao o le aso Gafua na se’i mavae atu nei, na tu’umalo ai le Afioga Pope Faranisisi, i le 88 o tausaga o lona soifua.
I le mae’a ai o le taimi o fa’anoanoaga i le tu’umalo a le afioga Pope Faranisisi, o le a faapea loa ona faapotopoto katinale uma, i lalo ifo o le 80 tausaga, mo le sailiga o se ta’ita’i fou a le ekalesia Katoliko.
E na’o i latou ia o lo’o mafai ona palotaina se ta’ita’I fou, ma e 252 katinale, ae e to’a 138 i latou e mafai ona palota.
O Katinale Mafi mai i le motu o Tonga faapea ma Katinale Ribat mai i Papua Niu Kini lea ua agai nei i Roma mo lenei faamoemoe.
O le aso ananafi, sa aveina atu ai le tino maliu o Pope Faranisisi i le malumalu a le Sagato Peteru, i se solo tele na ta’ita’iina e katinale uma ma o le a taoto ai lona tino maliu i totonu o le malumalu se’ia o’o i le afiafi a taeao.
O ona toe sauniga o le a faia i le 10:00 i le taeao e soso’o ai i luma o le malumalu ma o le afioga i le Katinale Giovanni Battista Re, lea o lo’o fa’auluulu i le A’oga a Katinale, o le a pule fa’amalumalu i toe sauniga a le afioga Pope Faranisisi.
TAPENAPENA LE FAAMANATUINA O LE 100 TAUSAGA A LE MOTU O SWAINS
O le aso 13 o Me, 2025 lea ua faamoemoe e faamanatuina ai le 100 tausaga o le Sisiga Fu’a a le motu To’elau, po o Swains. Ma o le afioga i le alii Faipule ia Su’a Alexander Eli Jennings, o lo’o ta’imua i nei tapenapenaga.
O le avea o Swains ma se vaega o le Iunaite Setete, sa amata mai i le 170 tausaga talu ai, talu mai le pasiaina o le tulafono (Guano Islands Act-48 U.S.C. ch. 8 §§ 1411-1419) ia Aukuso 1856.
O lenei motu sa pulea mai lava e le aiga o Jennings, lea o lo’o tupuga mai ia Eli Hutchinson Jennings, mai i le setete o Niu Ioka, talu mai le 1850 se’ia o’o mai i le taimi nei. O le susuga ia Eli ma le faletua ia Malia Su’a Jennings, o Lefaga, Samoa sa amataina se kamupani popo, i le vaitaimi o tulaga lelei ai fefaatauaiga o le popo i totonu o le Pasefika.
SU’ESU’E E LE MALO O SAMOA IA LE FA’ATAMA’IAINA O LAUMEI
O lo’o ua feagai nei le Minisita o Alagamanuia Faalenatura ma le Siosiomaga (MNRE), ma le su’esu’eina o le mafua’aga na fa’atama’ia ai ni laumei i Manono Uta, i le lua vaiaso talu ai.
O lea mataupu sa o’o mai i luma o le Minisita i le vaiaso ua mavae. Ma ua mae’a ona fa’alauiloa mai e le Ulu ole MNRE, le susuga ia Lealaisalanoa Frances Brown-Reupen, le asiasi atu o le aufaigaluega i le nofoaga na faatamaia ai ia laumei ma ua mae’a ona o latou feiloa’i ma matai o le nu’u.
O lo’o iai foi seisi fonotaga ua fuafuaina mo le faaiuga o lenei vaiaso.
Ua faapea foi ona iloiloina e le MNRE ia tulafono e fa’amautuina ai po o ua iai ni tulafono ua solia ma leisi la’asaga o le a faataunu’uina.
Green and hawksbill turtles are classified as endangered, two of the species that were identified amongst the dead turtles found in Manono-Uta two weeks ago.
Section: Le Lali
View the discussion thread.