[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
O le taeao o le aso 16 o Fepuari, 2025, na valaau atu ai se tamaitai faatau oloa i le faleoloa a Kruse i Leone, i le ofisa a leoleo i Tafuna, ma ripotia le sauaina o ia e se tina sa alu atu e fai sana faatau.
Ina ua taunu’u leoleo i le faleoloa, sa faamatala iai e le tamaitai faatau oloa le faalavelave na tupu, na aofia ai le tu’iina e le na molia ia lona lima faapea ma le u’uina e le na molia, ia se ‘stapler’ ma taumafai e ta ai o ia.
Sa ta’ua e le fa’atau oloa le faia o se la taugaupu ma le na molia ma sa ia taumafai e puipui lona tagata mai i osofa’iga a le na molia. Na ta’ua foi e le faatau oloa lona faape atu i lona fai atu pe faalima, i le tina na molia, e aua le ta ina o ia, ae sa tali mai iai le na molia, e iai lana aia tatau e faatapuni ai le gutu o le tamaitai faatau oloa ma o le a alu o ia (faatau oloa) i seoli.
Na faamatala foi e le fa’atau oloa, lona savali ese ae na mulimuli atu le na molia, ia te ia. Ma sa toso mai e le na molia ia se ta’avale fai faatau ma soso’a ai lona (fa’atau oloa) manava. Atoa ai ma le fai atu o le na molia, o le a ia (le na molia) po ina foliga a le faatau oloa.
Sa ta’ua e le faatau oloa lona talosagaina o le na molia, e alu ese ma le faleoloa, ae peitai, sa musu le na molia. Ae na ia fa’aauau ona lafoina atu i le faatau oloa ni upu tau fa’amata’u, e aofia ai ma lona (le na molia) i le pule o le faleoloa, ina ia tuli ese le fa’atau oloa mai lana galuega.
Na molimauina i ata vitio sa pu’eina e masini pu’e ata a le faleoloa ia le fa’alavelave atoa, lea na aofia ai ma le taimi na tu’ua ai e le na molia ia le faleoloa, ae na toe tamo’e mai i totonu o le faleoloa ma tuliloa le fa’atau oloa. Sa tamo’e le fa’atau oloa i totonu o le ofisa ma loka mai le faitoto’a. Ae na taumafai le na molia, e tatala faamalosi le faitotoa o le ofisa.
O le aso 21 o Fepuari na agai atu ai leoleo i le ofisa a le na molia, le tina ia Epifania Tauai, lea o lo’o avea ma Faatonusili i le Ofisa e tausia ai Tala Faasolopito a Amerika Samoa. Na fautuaina ai o ia e sui malu o le malo ina ia malaga atu i le ofisa a leoleo mo le faia o sa latou su’esu’ega. Ma sa faapea ona malie iai le na molia.
Na mua’i fa’ailoa atu e leoleo ia Tauai, e le o ave faapagotaina o ia, ma e mafai ona tu’ua le ofisa a leoleo, i so’o se taimi e finagalo iai. Ma na fa’ailoa atu foi e sui malu o le malo ia Tauai, le masalomia o ia i se faalavelave na tupu ia Fepuari 16, 2025.
Sa faapea ona ioe Tauai, e faamatalaina lana itu o le faalavelave na tupu.
Ma e tusa ai ma lana faamatalaga, sa ta’ua e Taua’i e faapea, sa ia manatua le taimi o le a totogi ai lana faatauga, ae na u’una’i o ia e le tamaitai fa’atau oloa, ma o le mafua’aga lea sa ia tu’iina ai le lima a le fa’atau oloa.
Na fa’aali atu e leoleo ia Tauai ia le ata vitio mai i totonu o le faleoloa, ma sa faapea atu ai Tauai i leoleo, o taimi uma lava e alu atu ai i le faleoloa lea, e fai atu uiga o le fa’atau oloa ia te ia, ma e le gata i lena, o le taimi lea sa galo ai ona inu ana fualaau o le toto maualuga, ma o le mafuaaga lea na ia faia ai lea tulaga.
Sa talosagaina e Tauai lona mana’o e talanoa i le faatau oloa ma le pule o le faleoloa, ina ia fa’ato’ese i le mea sa tupu.
Ae e le’i tu’ua e Tauai le ofisa a leoleo, na fautuaina o ia e leoleo ina ia aua ne’i ona feso’ota’i ma le fa’atauoloa po o le pule o le faleoloa.
Ae peitai, o le aoauli o le aso 1 o Fepuari, na toe fo’i atu ai leoleo i le faleoloa mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega, ae taunu’u atu, o lo’o nonofo mai le pule o le faleoloa ma le fa’atauoloa, e foliga mai o lo’o tagi le fa’atau oloa.
Ma sa o la fa’ailoa atu i leoleo, na alu atu le na molia i le faleoloa, ma talosagaina i la’ua, ina ia toe fa’ase’e i ta’ua le la tagi sa faia e fa’asaga i le na molia. E le gata i lea, sa taumafai le na molia, e totogi tupe le fa’atau oloa, ina ia mafai ai ona suia le mafaufau o le fa’atau oloa mai le o’o o lenei mataupu i luma o le faamasinoga.
Na fesiligia e leoleo le aofaiga o le tupe sa ofoina atu, sa tali le faatau oloa, na ia va’ai i se $5 ma ni ta’i $1 e lua pe tolu, o lona uiga, pe a ma le $7 i le $8.
O lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga e faapea, e le o se taimi muamua lea ua tupu ai se fe’ese’esea’iga i le va o Tauai ma le fa’atau oloa.
O moliaga na molia ai Tauai, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama. E mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga lona lua, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $500 se vaegatupe na faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
RIPOTI LATA MAI
Ua totogia e Tauai ia le alii loia o Neil Connors, e tula’i mo ia i luma o le faamasinoga.
Ma i se iloiloga na faia i le aso Lua, Aperila 8, sa fa’ailoa atu ai e le sui Loia Sili ia Alex Theohares, i le faamasinoga ia le faamutaina o le auai o le ofisa a le Loia Sili, i lenei mataupu, ae ua talosagaina le faamasinoga, mo le filifilia o se loia tutoatasi, e na te fa’afoeina lenei mataupu.
Sa faapea ona toe tolopoina e le faamasinoga le iloiloga o lenei mataupu, ona o le talosaga a le ofisa a le loia sili, mo Me lona aso 8.
O lo’o fa’aauau pea ona avea Tauai ma faatonusili o le ofisa a le ASHPO, ma e tusa ai ma se fa’aaliga mai i le ofisa a le kovana, o le fa’ai’uga e tusa ai ma le fa’aauauina o le tofi taitai a Tauai, pe leai foi, e sau mai i le kovana.
Section: Le Lali
View the discussion thread.