Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti) izjavio je 16. juna da je normalizacija odnosa sa Srbijom moguća i da se za postizanje toga mora izvršiti pritisak na Beograd da implementira Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, postignut 2023. godine.
Ovako je Kurti odgovorio na pitanje da li bi uskoro mogao biti postignut sporazum sa Srbijom, nakon izjave koju je dan ranije dao američki predsjednik Donald Trump u vezi sa odnosima Prištine i Beograda.
Kurti je ponovio stav da su Kosovo i Srbija već postigli sporazum o normalizaciji, koji, kako je rekao, Beograd krši, istovremeno ponavljajući zahtjeve Kosova za ovaj proces.
"Da bi se normalizovali odnosi između naše dvije zemlje, potrebno je da prvo predaju vlastima naše države Milana Radoičića, kriminalca koji je ubio našeg policijskog narednika, heroja Kosova, Afrima Bunjakua. Zatim, da se slože da potpišu Osnovni sporazum sa Aneksom za implementaciju. Istovremeno, povlače i to pismo iz decembra 2023. godine, kada je bivša [srpska] premijerka Ana Brnabić rekla da ne poštuje teritorijalni integritet Kosova", rekao je Kurti.
Trump je 15. juna na mreži Truth Social napisao da su tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata Kosovo i Srbija "išli prema teškom sukobu" i da je rat bio na rubu izbijanja, ali je dodao da ga je zaustavio. Svog tadašnjeg nasljednika, bivšeg predsjednika Joea Bidena, optužio je da je "oštetio dugoročnu perspektivu nekim vrlo besmislenim odlukama", te rekao kako će "to popraviti, opet".
Tokom Trumpovog prvog mandata, 2020. godine, Kosovo i Srbija su u Bijeloj kući postigli sporazum o ekonomskoj normalizaciji. Ovaj sporazum, koji je uključivao i izraelsko priznanje nezavisnosti Kosova, nije u potpunosti proveden.
Nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima prošlog novembra, Kurti je upitan o provedbi ovog sporazuma, poznatog kao Washingtonski sporazum. Tada je takođe izjavio da prvo treba provesti sporazum postignut 2023. godine u Briselu i aneks za njegovu provedbu, o kojem su se stranke dogovorile u Ohridu.
"Vjerujem da je normalizacija moguća, pritisak treba biti na Beograd, i uvijek pozdravljamo ulogu SAD-a, koji su naš glavni saveznik, nezamjenjiv partner i poseban prijatelj u tri glavne oblasti. Prva je odbrana, druga je diplomatija, a treća je razvoj", rekao je Kurti novinarima 16. juna.
Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa nije potpisan, jer je Srbija odbila da to učini. Ali Evropska unija (EU) – koja posreduje u dijalogu između Kosova i Srbije – insistira na tome da je sporazum obavezujući za obje strane.
Sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznavanje državnih simbola, tako da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da takođe provedu sve prethodne sporazume postignute tokom dijaloga.
Kosovo i Srbija nisu održali sastanak političkog dijaloga na visokom nivou od septembra 2023. Nedavno je izaslanik EU za dijalog između Kosova i Srbije Peter Sorensen najavio da su u toku pripreme za novi sastanak političkog dijaloga na visokom nivou.