[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
PE PE I’A I GATAI O PAGO PAGO
I le aso Sa na se’i mavae atu, Iuni 8, 2025 sa faapea ona ripotia mai ai e se tasi o le atunu’u, ia le mauaina o ni i’a pe pe, pe a ma le 300, o opeopea i le ogasami o lo’o taula ai va’a i Pago Pago.
O le aufaigaluega a le Ofisa o Alagamanuia o le Sami ma le Vaomatua sa faapea ona agai atu e su’esu’e le mataupu ma aoina mai ni i’a mo le faia o a latou su’esu’ega.
Sa faapea ona aoina e le aufaigaluega a le DMWR ia suasami, o i’a faapea ma i’a na pe pe na fa’aalia i a latou su’esu’ega, le leai o se a’afiaga o isi i’a ma figota.
Na faapea foi ona logoina le Ofisa o Puipuiga o le Siosiomaga (ASEPA), aua sa latou fesoasoani. Ma o lo’o fa’aauau pea su’esu’ega i lenei mataupu.
E tusa ai ma tulaga na iai sa fa’atama’ia, e foliga ai na fai sina leva ona pe pe, ae e le’i mauaina. Ma e ui ina sa tupu lenei fa’alavelave i tafatafa ane o le nofoaga o lo’o taula ai va’a ma e le o se nofoaga e masani ona ta’e’ele ai nisi, ae peitai, o lo’o fautuaina e le DMWR ia le mamalu o le atunu’u ina ia alo ‘ese mai i le fa’aaogaina o lea ogasami i Pago Pago, Utulei ma Fagatogo.
O su’esu’ega a le vaega a le ASEPA o le a faapea ona sailia ai le iai o siama ma le maualuga o le tulaga o siama o lo’o maua i lea ogasami.
Mo nisi faamatalaga po o ni fesili fia malamalama e tusa ai ma lenei mataupu, e mafai ona fa’afeso’ota’i ia le ofisa a le DMWR i le (684) 633-4456.
AVE FA’APAGOTA LEOLEO PAPUA NIU KINI I OSOFAIGA A LEOLEO MO FUALAAU FAASAINA
O le fa’ai’uga o le vaiaso na ave faapagota ai ia se taitai leoleo ma se alii su’esu’e, i Port Moresby ma ua faapea ona atili mataina ai le tulaga fa’amaoni o leoleo a le Ofisa a Leoleo i Papua Niu Kini faapea ai ma le tulaga o iai le mataupu i fualaau faasaina, i totonu o le Pasefika.
E toatolu nisi na ave faapagota faatasi ma leoleo nei e to’alua, ina ua mae’a se osofaiga a leoleo i se potu o se faletalimalo i Port Moresby, i le aso Toonai na se’i mavae atu, ina ua maua ia i latou faapea ma lo latou fa’aaogaina, o ni vaega o fualaau faasaina.
Ua fa’alauiloa mai e le ta’ita’I leoleo ia Warrick Simatab, le mae’a ona faia o su’esu’ega ma ua fa’amaonia ai vaega o fualaau faasaina sa mauaina, o le Aisa.
FA’AFETAI AMATA I LE BOEM MO LE LATOU FESOASOANI I LE MATAUPU I OGASAMI O AMERIKA SAMOA
I se fa’aaliga mai i le ofisa a le Afioga Uifa’atali Aumua Amata, le sui Faipule o Amerika Samoa i totonu o le Konekeresi a Amerika, sa ia ta’ua ai le la’asia e le Malo Tele, o la latou ulua’i sitepu i le fa’atulagaina o se lisi mo le mainaina o minerale i totonu o ogasami o le Pasefika.
Na fa’aalia e Amata, ua ia fa’alogologo i lagona o tagata o le atunu’u ma e na te tu ma tagata o le atunu’u. E tusa ai ma le fa’aaliga mai i le Ofisa o le Initeria, i le aso Tofi, ma e ui i lona malamalama le puipuiga fa’avaomalo ma tulaga fa’afuase’i fa’ale enetia o feagai ma le atunu’u, ae le gata i lea o le mitamitaga o Amerika Samoa i lana tautua i totonu o Vaega’au a le Iunaite Setete, e iai foi o tatou so’otaga loloto fa’aleaganu’u ma o tatou ogasami.
Ma ia fa’aalia lona agaga fa’afetai i le susuga ia Mat Giacona, le sui Faatonusili o le BOEM (Bureau of Ocean Energy Management), ona o le fa’ailoa mai o le tu’uto o le latou ofisa, e faamautu le lagonaina o atugaluga o tagata o Amerika Samoa.
Na fa’aalia e Amata lona agaga fa’afetai i se la talanoaga ma le sui Failautusi o le Initeria ia Katharine MacGregor, ma lona agaga fia fa’alogo i atugaluga ma fesili a le atunu’u, e soalaupule ai ma le DOI i le lumanai.
Section: Le Lali
View the discussion thread.