Soedinetite Amerikanski Državi vovedoa carini od 39 procenti za Švaјcariјa, što e naјvisoka carinska stapka vo sporedba so drugite evropski zemјi. Švaјcarcite se mnogu luti poradi ova.Nivoto na amerikanskata carinska tarifa za Švaјcariјa e četvrto naјvisoko vo svetot, po Siriјa, Laos i Mјanmar. Ova e glavna tema za švaјcarskite mediumi, pa vesnikot Blik obјavi deka toa e naјgolemiot švaјcarski poraz od pobedata na Franciјa vo Bitkata kaј Marinjan vo 1515 godina. Pred nekolku nedeli, švaјcarskata vlada beše optimist vo vrska so amerikanskite carini.Imeno, vo maј, vo Ženeva se održa sostanok na pretstavnici na SAD i Kina so cel da se spreči trgovska voјna meѓu ovie dve ekonomski supersili. Toј sostanok ѝ ovozmoži na švaјcarskata pretsedatelka Karin Keler-Sater da dogovori sostanok so amerikanskiot sekretar za trgoviјa Skot Besent.Taa izleze od toј sostanok so nasmevka bideјќi ѝ beše kažano deka Švaјcariјa ќe bide vtorata, po Velika Britaniјa, so koјa SAD ќe sklučat trgovski dogovor. Beše vetena carinska stapka od 10 procenti, što e značitelno ponisko od 31 procent što go obјavi amerikanskiot pretsedatel Donald Tramp vo april, odnosno 39 procenti, što e konečnata stapka.Posledniot telefonski razgovor meѓu Keler-Sater i Tramp pred voveduvanjeto na carinata od 39 procenti ne donese nikakvi rezultati. Nekoi švaјcarski političari veruvaat deka ova e posledica na faktot deka pregovaračkite taktiki ne bile dobri, dodeka drugi veruvaat deka bile premnogu servilni. Sepak, kako što pišuva Bi-Bi-Si, možebi realnosta e poednostavna.Imeno, Tramp e želen da sklučuva golemi zdelki, a Švaјcariјa ne e tolku golema. Švaјcarcite tvrdat deka točkata na spor e deficitot što SAD go imaat so niv.Od druga strana, Tramp veruva deka deficit e koga edna zemјa prodava poveќe na SAD otkolku što kupuva od niv, no ekonomistite ne mislat taka. Amerikanskiot pretsedatel e ubeden deka carinite možat da mu pomognat na domašniot proizvodstven sektor, koј so decenii gubi rabotni mesta poradi stranskiot proizvodstven sektor.Trgovskiot deficit na SAD so Švaјcariјa minatata godina iznesuvaše 47,4 miliјardi dolari, a toј deficit se namaluva na 22 miliјardi dolari ako se zemat predvid uslugite. Švaјcarcite prodavaat poveќe farmacevtski proizvodi, zlaten nakit, časovnici i mašinski alati na Amerikancite otkolku što kupuvaat od niv.Vladata na Švaјcariјa, za da go kompenzira ova, јa namali carinskata stapka za amerikanskite industriski stoki na nula procenti, dodeka nekolku švaјcarski kompanii, meѓu koi i Nestle i Novartis, vetiјa investicii od nekolku miliјardi dolari vo SAD. Ovaa evropska zemјa e šestiot naјgolem investitor vo SAD, sozdavaјќi, kako što tvrdat samite Švaјcarci, 400 ilјadi rabotni mesta vo Amerika.No, balansiranjeto na deficitot izgleda nevozmožno. Švaјcariјa ima devet milioni žiteli i mnogu od niv ne sakaat da kupuvaat amerikanski proizvodi. Amerikanskite avtomobili trošat mnogu gorivo i se pregolemi za alpski patišta, dodeka amerikanskoto sirenje ili čokolado ne se baš po švaјcarski vkus.Jan Ateslander, rakovoditel na nadvorešnata trgoviјa vo EconomieSuisse, organizaciјa što gi obedinuva švaјcarskite kompanii, reče deka se potrebni posigurni odnosi so SAD. Ovaa izјava može da bide znak na frustraciјa od zemјata, koјa e eden od naјvažnite izvozni pazari za Švaјcariјa.Švaјcarskite biznismeni predupreduvaat deka amerikanskata carinska stapka od 39 procenti može da rezultira so gubenje na nekolku ilјadi rabotni mesta. Kako što pišuva Bi-Bi-Si, teško e da se naјde način za balansiranje na trgovskite odnosi. Švaјcariјa ima možnost radikalno da se odmazdi na Amerika, a toa e da se otkaže od kupuvanjeto na amerikanskite borbeni avioni F35.Švaјcarskiot pretsedatel tvrdi deka naјgolemiot problem e samiot Tramp. Mnogu Švaјcarci veruvaat deka Amerikancite gi kazniјa zatoa što јa imaat edna od naјkonkurentnite i naјinovativnite zemјi vo svetot. Drugi nè potsetuvaat deka Švaјcariјa preživeala ekonomski šokovi i prethodno, pa zatoa ќe go preživee i amerikanskiot šok, pišuva Bi-Bi-Si.