Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik najavio je da će ovaj bosanskohercegovački entitet kojemu je na čelu "uzvratiti", nakon pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
"Narod u Republici Srpskoj treba da ostane miran i da se okupi oko naših institucija. Niko ne može da poništi volju naroda. Republika Srpska ima snage uzvrati političkim sredstvima, jer ako to ne uradi, onda se nad nju nadvila velika opasnost", napisao je Dodik 3. avgusta na svom X profilu.
Dodik nije precizirao kakvim se političkim sredstvima radi, ali je ranije najavio odluke Narodne Skupštine RS nakon presude.
Iz Suda Bosne i Hercegovine je 1. avgusta saopšteno da je Dodiku izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
Dodik je nakon presude u Banjaluci 1. avgusta izjavio kako ne prihvata krivično djelo "nepoštovanje odluka visokog predstavnika" za koje ga je pravosnažno osudio Sud Bosne i Hercegovine.
On je najavio nove odluke Narodne skupštine RS, koja treba da donese "jasan plan kako izaći iz ovoga", ne precizirajući koje će to biti odluke.
"Sve naše odluke će biti političke, Sud (BiH) se diskvalifikovao kao pravno tijelo", istakao je Dodik, te poručio kako neće biti održavanja ni vanrednih izbora u RS.
Dodikov advokat Goran Bubić, najavio je na istoj konferenciji za novinare u petak, da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, kako bi se ona pokušala osporiti.
"Tražićemo i privremenu mjeru da se zamrzne izvršenje presude do odluke Ustavnog suda BiH", rekao je Bubić na konferenciji za novinare 1. avgusta u Banjaluci, navodeći da su to koraci, potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Izdavanje uputnog akta za izdržavanje zatvorske kazne je dokument koji bi Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, trebao da dobije od Suda Bosne i Hercegovine, nakon što mu bude uručena pravosnažna presuda.
Odmah uz to slijedi i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, koja bi trebala donijeti odluku kojom mu prestaje mandat na funkciji predsjednika Republike Srpske (RS).
Prema Izbornom zakonu BiH, izabranom zvaničniku mandat prestaje "danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže".
Podrška iz Srbije i SPCPresudom Miloradu Dodiku je ozbiljno narušena bezbednost u regionu, ocijenio je Savet za bezbjednost Srbije 2. avgusta.
"Pitanje je gde i kako će ovo da se završi i zato je važno naše insistiranje na očuvanju mira i regionalne stabilnosti. Odluka koja je doneta je sve samo ne demokratska, ona je usmerena i protiv Republike Srpske i srpskog naroda u celini", izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sjednice Savjeta 2. avgusta.
On je rekao da "Dodik neće biti uhapšen u Srbiji, ako dođe".
Zvaničnici Bosne i Hercegovine poručili su, međutim, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.
Šef diplomatije Elmedin Konaković je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".
Takođe, patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije kritikovao je presudu Dodiku, ocjenjujući da je donesena u "protivpravnom i antidemokratskom postupku". Poglavar SPC je u saopštenju 2. avgusta izrazio "punu i nedvosmislenu podršku" Dodiku.
Naveo je da je presuda donesena "da poništi demokratski izraženu volju srpskog naroda, delegitimizuje postojanje Republike Srpske i dovede u pitanje opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini". Kako je ocijenio, zabrinutost je još veća zbog "nemira koji se događaju na životnom prostoru srpskog naroda".