[ata: SN]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
MOLIA SE ALII I LONA TOTOGI TUPE O SE TAGATA FAIGALUEGA A LE OFISA O TIUTE E AUMAI FAANANA VAEGA o FUALAAU FAASAINA
Ua molia nei se alii sa na totogi tupe se alii faigaluega o le Ofisa o Tiute, ina ia mafai ona fa’aulu faanana mai se vaega o Fualaau Faasaina, i totonu o le teritori. Ma e $50,000 le vaegatupe ua faatonuina e le faamasinoga e totogi, e mafai ai ona tatalaina i tua mai i le to’ese, a’o faagasolo lona faamasinoga.
E tele ni moliaga ua feagai ma le susuga ia Kenneth Mauga-Lei, e aofia ai lona totogi tupe o se tagata faigaluega a le malo, taumafai e taulimaina ni vaega o fualaau faasaina, ma se faamoemoega e faatauina atu i isi faapea ma lona taumafai e aumai faanana ia se vaega o fualaau faasaina, i totonu o le teritori.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, o Me 2024, sa fa’afeso’ota’i mai ai e Mauga-Lei ia se tagata e faigaluega i le Ofisa o Tiute lotoifale, ma ia ofoina mai iai se vaegatupe e $3,000, ina ia mafai ona fa’amautu e le sui o le ofisa o tiute, ia se pusa meli, e mafai ona lafo mai ai se afifi a Kenneth.
Ae peitai, sa fa’ailoa e le sui o le ofisa o tiute ia le mana’oga a le ua molia, i lona supavaisa, le susuga ia Elisara Elisara, lea o lo’o fa’auluulu iai le Ofisa o Tiute.
Ma sa tonu i le alii ta’ita’I, o le a galulue faatasi ma le latou tagata faigaluega lea na fa’afeso’ota’i mai e Kenneth, ina ia mataituina lenei tulaga faasolitulafono.
O lea, na galulue ai loa le Ofisa o Tiute a Amerika Samoa, ma le Ofisa o Pusa Meli a le malo tele, i Hawaii ma fa’amautuina ai se pusa meli lotoifale, e mafai ona lafo mai ai le afifi a Kenneth.
O lo’o iai se talitonuga i le vaega a le Ofisa o Tiute, ua mafua ona a’apa mai Kenneth i le tagata faigaluega a le Ofisa o Tiute, ona ua le toe faigaluega le tagata a le Ofisa o Tiute lotoifale, lea na masani ona o la galulue faatasi.
Sa ta’ua e le tagata faigaluega a le Ofisa o Tiute lotoifale, le talosagaina o ia e Kenneth, ina ia ona mataituina ia le agai mai o le afifi, ina ia le pikiina e se tasi o le Ofisa o Tiute.
O Iulai 2024, sa faapea ona toe fa’afeso’ota’i mai ai e Kenneth ia le tagata faigaluega a le Ofisa o Tiute lotoifale, ma fa’ailoa mai iai, ua tatau ona taunu’u le afifi i le pusa meli lotoifale. Ma sa ia lafoina mai ai foi se ata o le afifi. O se atigi pusa e iai le igoa o le ‘Home Depot’ i luga, ma o lo’o tusitusia le tino o le pusa, i le igoa ma le teutusi a le tagata na lafo mai ai, ma le tagata e tatau ona pikiina.
O le igoa o le tagata sa lafo mai ai, o Marcus Taito, ae o le igoa o le tagata sa tatau ona pikiina, o Tanu Solipo. O le teutusi sa lafo mai ai le afifi, o se a’ai e ta’ua o Lakewood, i le setete o Uasigitone.
O ia fa’amatalaga, faatasi ai ma le fuainumera e mulimuli ai i le afifi, sa faapea ona tu’uina atu i vaega su’esu’e a le ofisa a le USPS, lea na galulue faatasi ma le Ofisa o Tiute lotoifale.
O le aso muamua o Iulai, 2024, sa taunu’u ai le afifi i le falemeli i Honolulu ma sa faapea ona pikiina e le vaega su’esu’e a le USPS, mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.
O le aso lava lea e tasi, sa fa’ao’oina atu ai loa le afifi i le Ofisa a Leoleo i Honolulu mo le su’esu’eina e ta’ifau faapitoa, lea e sosogia ia pasese ma uta o vaalele (PITT). Ma sa fa’aalia i taga a le ta’ifau, le iai o ni vaega o fualaau faasaina, i totonu o le afifi.
Sa faapea loa ona tatalaina e leoleo ia le afifi, ma maua ai ni lole ma ituaiga sukalati, eseese, atoa ai ma ni mitiafu se lua, o ni ofuvae pupu’u lanu papa’e, e lua. Ae i lalo ifo o lole ma ofu, sa maua ai e vaega su’esu’e, ia ni taga pepa iila, o iai ni aisa papa’e, lea sa faia iai ni su’esu’e ma mafai ona fa’amautuina, o ni vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.
Sa su’esu’eina foi e leoleo ia Marcus Taito ma Tanu Solipo faapea ma le teutusi sa tusia i luga o le afifi, ae na fa’amaonia le le moni o ia igoa po o lea tuatusi.
O le taumateina o le tau atoa o vaega o fualaau faasaina, sa mauaina i totonu o le afifi, e i le va o le $274,200 ma le $457,000.
LOKA SE ALII NA PISAPISA O I LE PAKA LIONA
O le aso 2 o Aukuso, 2025, sa agai atu ai leoleo i le paka Liona, e tali se vala’au na o’o mai i le latou ofisa, ona o ni tagata o lo’o pisapisa o i le paka. I le taunu’u atu o leoleo, sa o latou mautinoa ai, e to’alaiti i latou, ae ua toatele tele i latou i le paka.
Na faapea loa ona toe logoina nisi leoleo, e agai atu i le paka ma sa molimauina ia le faia o se tauga’upu a se leoleo ma le susuga ia Joseph Seui, lea sa molia i lenei fa’alavelave.
Sa faatonuina e leoleo ia Joseph ma ana uo, e ta’ape ona ua ta le sa o le afiafi. Ae peitai, sa ‘e’e ma palauvale mai le na molia, i leoleo ma atili ai ona toe fa’ateteleina le pisa pisa o a lana vaega.
O lea na agai atu loa leoleo ia Joseph, lea sa saofa’i i tua o se pikiapu ma faatonuina o ia, e alu i lalo ma le ta’avale, ae peitai, ina o taumafai leoleo e ave’ese mai le alii mai le taavale, sa fa’aauau ona toso ese e Joseph lona lima mai i leoleo.
O le fa’alua na faatonuina e leoleo ia Joseph e sau i lalo ma le taavale, sa faapea ona se’i ese mai ai loa e leoleo ia le alii mai luga o le pikiapu. Ma ave faapagotaina ai loa o ia.
A’o taumafai leoleo e lokaina lima o le na molia, sa tula’i mai ai sina faafitauli i le va o leoleo ma le na molia ma ina ua mae’a ona lokaina lima o le na molia, sa molimauina ai le ma’osia o le itu tauagavale o le muaulu a le na molia. Ma sa fa’amaonia ai foi le malosi o le manogi ‘ava malosi, a le na molia.
Sa aveina atu le na molia i le ofisa a leoleo i Tafuna ma siakiina o ia e le vaega a le EMS. A’o feagai leoleo ma le faatinoga o latou tiute, sa fa’aauau ona mana’o le na molia, e alu atu le leoleo lea na alu atu i le paka, e la te fufusu. Ma sa fa’apea ona ta’ua e le na molia, ia le tauia e lona aiga, ia le faiga o ia (le na molia) e leoleo.
Sa molia Joseph i le moliaga o le Faatupu Vevesi i Nofoaga Faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500.00; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000.00 se vaegatupe na faatulagaina e le faamasinoga, e mafai ona tatalaina ai le na molia, a’o fa’agasolo lana mataupu i luma o le faamasinoga.
MOLIA SE AVETAAVALE I LE SO’AINA O SE TINA I LUGA O LE ALATELE I NU’UULI
O le po o le aso 19 o Iulai, 2025, sa o’o atu ai se valaau i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e tusa ai ma se tina na lavea i se taavale i luga o le auala i Nu’uuli, i luma o le faleoloa o le Lucky 7.
E taunu’u atu leoleo, ua te’a ese atu le EMS ma le tina sa lavea.
Ae o se taimi mulimuli ane, na o’o atu ai se alii, lea na avea ma molimau, i le ofisa a leoleo i Tafuna, mo le faia o sana molimau. Ma sa ia ta’ua ia lona mulimuli atu i se taavale i luma o le fale tifaga i Nu’uuli, e agai i le itu i Sasa’e. Ma sa alu lemu lava le ta’avale na i ona luma.
Ma sa ta’ua e le molimau, ia lona va’aia o se tina o kolosi le alatele, ma sa tu leisi taavale ina ia mafai ona kolosi le tina, ae peitai, sa le’i tu le taavale na i ona luma, ma ia so’aina ai le tina sa kolosi. Ae sa le’i tu le taavale lea, na fa’aauau lava ona alu.
Sa ta’ua e le molimau ia lona mulimuli atu i le taavale na tupu ai le faalavelave, ma ia taulotoina ia le laisene a le taavale. Ma na ia va’aia le tu o le taavale i luma o se fale fogafale lua, lanu meamata, ae sa ia toe solomuli ma toe fa’aauau ona agai ese, a’o ta’atia le tina i luga o le auala.
O se taimi mulimuli ane, na tamo’e atu ai le to’alua o le tina na lavea ma nisi sa iai, i le fesoasoani e si’i le tina i luga o se pikiapu ma aveina atu ai loa le tina i le falema’i.
I le ma’ea ona fa’atalanoaina o le molimau, sa faapea loa ona agai atu leoleo e aumai ia le ata vitio, mai i le masini pu’e ata a le faleoloa o le Lucky 7 ma sa molimauina ai i le ata vitio, le tosoina e le taavale na tupu ai le faalavelave, ia se tagata i lalo o le taavale.
Sa faapea foi ona o’o atu leoleo i le falemai, e fa’aauau a latou suesuega ma na fa’ailoa mai iai e le fomai, le tele o manu’a a le tina ma le manaomia ona faia sana ta’otoga.
O se taimi mulimuli ane, sa o’o atu ai se alii, e suafa ia Toma Paleafei, i le ofisa a leoleo ma fa’ailoa atu i leoleo, o ia lea sa fa’afoeina le taavale, lea na tupu ai le faalavelave i luga o le alatele.
I le faamatalaga a le na molia, e na te le’i iloa, sa kolosi e le tina ia le auala. Ae sa ia fa’amaonia ia lona fa’aauau ‘ese mai le nofoaga na tupu ai le faalavelave, se’ia o’o atu i luma o le fogafale lua ma afe ai i tua ma sa ia va’aia le ta’atia mai o le tina.
Ma sa ta’ua e le na molia, ia lona solomuli mai ma toe fa’aauau ‘ese atu ma le nofoaga na tupu ai le faalavelave, ona o lona fefe. Ma ina ua ia taunu’u i le latou fale, sa ia faamatalaina i le latou aiga le mea sa tupu, ma agai atu ai loa le latou aiga, e momoli atu o ia i le ofisa a leoleo.
O moliaga na molia ai Toma Paleafei, na aofia ai lona le tu’uina atu o se fesoasoani – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000.00, po o fa’asalaga uma e lua.
Faapea ma moliaga o le Aveta’avale ma le le Faautauta, na manu’a ai se tagata faapea ma le Avetaavale e aunoa ma se laisene aveta’avale. O nei moliaga, o ni vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ta’i ono masina, po o se sala tupe e ta’i $500.00; po o faasalaga uma e lua.
E $2,000.00 se vaegatupe na fa’atulagaina e le faamasinoga, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lana mataupu, i luma o le faamasinoga.
Section: Le Lali
View the discussion thread.