Nekoliko ministara odbrane Evropske unije u petak učestvuje u hitnim razgovorima o "zidu protiv dronova" pošto su ruske bespilotne letelice navodno narušile vazdušne prostore Poljske i Rumunije prethodnih dana, dok su zbog letova dronova privremeno zatvoreni aerodromi u Danskoj i Norveškoj.
Video konferencija koju je sazvao komesar EU za odbranu Andrijus Kubilijus i na kojoj učestvuje nekoliko država s istočnog krila NATO-a, kao i Danska i Ukrajina, ima za cilj da koordinira senzore, ometače i pravila brzog reagovanja kako bi se male, jeftine bespilotne letelice mogle otkriti i neutralisati pre nego što ugroze evropsko civilno vazduhoplovstvo ili kritične baze.
Očekuje se da će ministri razmotriti infrastrukturu i finansiranje potrebne za koordinisan i efikasan sistem odbrane od dronova posle niza incidenata s bespilotnim letelicama poslednjih nedelja.
Oko 20 ruskih dronova je 9. i 10. septembra navodno ušlo u poljski vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu, što je dovelo do zatvaranje aerodroma i uzletanje aviona NATO-a. Nekoliko dana kasnije, Rumunija je prijavila sličan upad u blizini delte Dunava.
Zbog dronova je 22. septembra na više sati zatvoren aerodroma u Kopenhagenu, a takođe nakratko i u Oslu. Zbog registrovanih letova dronova potom je poremećen rad aerodroma u danskim gradovima Olborg i Bilund. Neki dronovi su viđeni i u blizini vojnih lokacija.
Očevici su opisali bespilotne letelice sa zelenim trepćućim svetlima, a vlasti su ovu aktivnost nazvale "hibridnom", navodeći da je delovalo koordinisano, mada nisu imenovali odgovorne.
Zapadni zvaničnici veruju da Moskva stoji iza tih aktivnosti, opisujući ih kao oblik "sive zone" ili hibridnog ratovanja. Korišćenjem jeftinih dronova za uznemiravanje aerodroma i vazduhoplovnih baza, Rusija može da izazove skupe odbrambene odgovore, uznemiri civile i ispita ranjivosti odbrane – sve bez izazivanja otvorenog sukoba.
Danski i regionalni mediji su izvestili da je ruski desantni brod klase Ropuča, "Aleksandar Šabalin", snimljen iz helikoptera na oko 12 kilometara od danskog ostrva Langeland u vreme kada su u skandinavskim zemljama viđeni sporni dronovi. Taj brod je navodno imao isključen transponder.
Zvaničnici nisu javno povezali brod s upadima dronova, ali vreme i blizina su pojačali sumnju da su neki možda lansirani s mora.
Rusija je negirala umešanost.
Stručnjaci kažu da je evropski civilno-vojni vazdušni prostor ranjiva zona.
Bespilotne letelice za običnu upotrebu ili prilagođeni dronovi mogu poleteti s kopna ili mora odmah izvan zaštićenih zona, nakratko spuštajući se u koridore za prilaz aerodromu ili prelećući iznad baza kako bi stvorile prevelike poremećaje: preusmeravanja, kašnjenja i bezbednosne probleme, čak i bez eksploziva.