[ata: SN]
By LALI STAFFMOLIA SE AUUSO I SE FAALAVELAVE TAU FANUA NA TUPU I PAGO PAGO
O le aso 14 o Iulai, 2025, na valaau atu ai se tina i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, ma ripotia le sauaina ma le faia e le aiga o Fruean, ia ni uiga taufa’amata’u, e faasaga ia i la’ua ma sona alo, ona o se fe’ese’esea’iga e faasino i se fanua.
E to’alua ni alii na molia i lenei fa’alavelave, o Sema Fruean ma lona uso o Manaia Fruean.
O Sema na molia i moliaga o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu faapea ma le Faapaina o se fana (po o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu).
O Manaia, sa molia i le Fa’atupu Vevesi i nofoaga faitele.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le taeao o le aso 4 o Aukuso, 2025, sa o’o atu ai i luma o le Faamasinoga Faaleitumalo ia se ripoti e faatatau i lenei fa’alavelave, ma na ta’ua ai e faapea, o le aso 14 o Iulai, 2025, na vala’au atu ai le tina ia Aloma Siataga i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, ma ripotia le sauaina o ia ma sona alo, e Sema Fruean ma nisi o alii e faigaluega i le kamupani faufale a Nana, ona o se fe’ese’esea’iga na tupu i le va o Aoma ma le faletua ia Fiapaipai Fruean.
E toalima ni leoleo sa agai atu i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma talatalanoa ma Aloma (le tina na a’afia) ma sa ia ta’ua e faapea, na mafua le vevesi ona o Fiapaipai. Sa faamatala e Aloma (le tina na a’afia) le alu atu o Fiapaipai ma fa’atonu o ia, e alu ese ma le vaega o le fanua a le aiga, lea o lo’o faamama e Aloma (le na a’afia). Ae sa tali mai Aloma, e leai, o lo’o ia faamamaina le latou fanua, e pei ona ia faia mo le 40+ tausaga.
Ae sa ‘e’e ma palauvale ia Fiapaipai ma faatonu Aloma (le na a’afia), e alu ese ma le fanua. Ona alu atu lea o le alo a Fiapaipai, o Manaia (le na molia) ma fa’afefe ia Aloma, ma fai atu o le a alu e aumai lana fana, e tafanaina ma fasioti ai lona (Aloma) aiga, ma susunu le latou fale.
Sa ta’ua e Aloma (le na a’afia) ia lona tu atu ia Manaia (le na molia) ma ia fai atu iai, e alu e aumai lana fana ma va’ai pe mafai e Manaia ona fanaina o ia (Aloma). Sa ta’ua e Aloma le alu ese atu o Manaia, ae sa toe fo’i atu, i se taimi mulimuli ane.
Sa fa’amanino e Aloma, le alu atu o Sema (le na molia) i se pikiapu e tumu i ni alii faigaluega faufale ma amata ona ‘e’e atu ia te ia, ma lafo atu ni upu taufa’amata’u, se’ia o’o atu lava i luma o ona foliga, ma ia (Sema) faapea atu, o le ia (Sema) fanaina Aloma (le na a’afia) ma fasioti lona aiga.
Sa ta’ua e Alomoa le fa’afuase’i ona tu’i, e Sema, o ona foliga ma ia pa’u atu ai aga’i i tua. O le taimi lea na oso atu ai lana tama o Malaki Onosa’i, ae sa fasi o ia e alii faigaluega ia na o atu ma Sema (le na molia) i le pikiapu.
Sa fa’atalanoaina e leoleo ia Malaki, i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo ma sa fa’amaonia e Malaki ia le faamatalaga a lona tina. Ma sa ta’ua foi e Malaki le fai atu o Fiapaipai, ua mae’a ona vala’au ia se palau, e alu atu e suaina le fanua ma ave’ese ni meatotino o iai, a Aloma (le na a’afia)
Sa ta’ua foi e Malaki (le alo a Aloma) ia lona va’aia o se pikiapu, ua alu atu ma paka i le ogatotonu o le alatele, ma o le aveta’avale o Manaia Fruean (le na molia). Ma na alu atu ia Manaia ma fa’afefe lona tina i le fanaina o ia (Aloma) ma susunu uma i lalo a latou fale.
Ona ia (Malaki) va’aia lea o Sema Fruean (le na molia) ua alu atu i seisi taavale, ma savali atu i lona tina (Aloma) ma tu’i ona foliga, ona pa’u lea i lalo o lona tina (Aloma).
Sa ta’ua e Malaki ia lona faatopetope atu e puipui lona tina, ae feosofi atu ni alii faufale ma taofiofi mai o ia ma tatu’i ona foliga. Ma sa ia (Malaki) ta’ua foi le ta ina o lona ulu i se u’amea, lea na ta’e ai lona ulu ma sau ai le toto. Ae na te le’i mafai ona fa’asino po o ai tonu na ta ina o ia (Malaki), ona sa matapogia ina ua tau le ta i lona ulu.
Sa aveina atu Malaki i le falema’i a le LBJ mo ni ona togafitiga.
I faamatalaga a le Molimau #1 (o se avepasi), na pasi atu lana pasi i le maota o Fruean ma tu ai, ona ua faatumulia luga o le alatele i nisi o le aufaigaluega a Nana, ma poloka ai le auala. Ae ina ua ia tilotilo atu i lona itu taumatau, i fafo atu o le faitoto’a o le pasi, na ia (molimau) va’aia ai Sema (le na molia) pe a ma le lima futu mai i lana pasi, o tu ai ma se fana lanu uliuli, ma sa ia (Sema) fa’apaina fa’alua, ia le fana, aga’i i luga o le ‘ea.
Sa faamatala foi e le ave pasi, ua mae’a, ona ‘e’e lea o Sema i lana aufaigaluega, e latou te toe fo’i i le maota a Tuaolo (O Fiapa’ipa’i Fruean, o le faletua a le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo Manaia Fruean.) Ma ina toe kilia le alatele, sa aga’i atu loa lana pasi, ma afe i le fale a Aloma, ae ona fa’alogoina le toe pa mai o se fana i le nofoaga na iai ia Sema Fruean (le na molia).
I le fa’amatalaga a se molimau lona lua, lea sa fa’atalanoaina e leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave, sa ia ta’ua, lona iai i le taimi sa tupu ai le misa i le va o Fiapaipai Fruean ma Aloma Siataga (le na a’afia). Ma na fa’amaonia e le molimau lona lua, le ‘e’e ma le palauvale o Fiapaipai ia Aloma, ma sa ta’ua ai e Fiapaipai le fa’amamaina o le fanua e se masini.
Sa ta’ua foi e le molimau lona lua, le taunu’u atu o Sema Fruean (le na molia) ma se pikiapu o iai ni alii faigaluega ma le tu’iina o Aloma ma pa’u ai i lalo. E le gata i lea, sa faamatalaina foi e le molimau lona lua ia lona va’aia o Sema, o savali agai i lana taavale, ma tatala le faitoto’a pito i luma, ma se’i mai se fana lanu uliuli. Ona fa’apa faalua lea e Sema (le na molia) ia le fana, agai i le ‘ea ma ‘e’e mai ia Aloma (le na a’afia), o le a ia (Sema) fasiotia o ia (Aloma) ma susunu i lalo ona (Aloma) fale.
Ona toe fo’i lea o Sema i lana pikiapu, ma solomuli i tua, ona toe fa’afuase’i lea ona tu’u mai lona lima i fafo, o lo’o u’u ai le fana, ma toe fa’apa le fana i le ‘ea.
O seisi molimau, sa na ia faamatalaina i leoleo, ia lona va’aia o se teineititi laititi, pe a ma le 8-10 futu le mamao mai i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, ona ia faatopetope atu lea i lalo o le a’ega, ona o le fefe i le saogalemu a le teineititi. Ae o le taimi sa ia taumafai e ave’ese atu ai le teineititi, na ia lagonaina ai le pa fa’alua o le fana, ma ina ua ia toe tilotilo mai i tua, sa ia va’aia ai le u’uina e Sema (le na molia) o se fana.
Sa ta’ua e lea molimau, le ‘e’e atu o se tagata (e le masani ai) ina ia vala’au leoleo, ae peitai, sa leai sana telefoni, po o le numera a le ofisa a leoleo i Fagatogo. Sa ta’ua foi e le molimau, le faapopoleina o lona loto ona o le faapapaina o le fana, ma ua amata ona tagi, ona o le fefe i lona ola.
E to’alua ni isi molimau sa faapea foi ona talanoa i leoleo, ma o la fa’amaonia faamatalaga a isi molimau, i le mea sa tupu i lea aso.
O se taimi mulimuli ane, na feiloai ai leoleo ma Fiapaipai Fruean, i lona maota ma sa ia te’ena tu’ua’iga uma sa faia e le tina na a’afia ma lona alo. Sa ia te’ena foi tu’ua’iga e faapea, sa faapa e lona alo se fana, ma o le leo o fana mea’atalo a tamaiti, na sa faapea o ni fana mo’i.
Sa te’ena e Fiapa’ipa’i ia le sauaina e lona alo o Sema (le na molia) ia le tina na a’afia, ae sa ia (Fiapaipai) ta’ua, na mafua ona manu’a le tina na a’afia, ona sa pa’u i le taimi na tupu ai le vevesiga i le fanua.
Na taumafai leoleo e fa’atalanoa ia i la’ua na molia, (Sema ma Manaia) ae peitai, sa le’i mauaina i la’ua. Ma sa ta’ua foi e Fiapa’ipa’i ia lona le iloa, po o fea o iai ona alo.
O le aso 19 o Iulai, sa o’o atu ai Sema ma Manaia Fruean, i le ofisa a leoleo i Fagatogo.
Sa te’ena e Sema Fruean ia tu’ua’iga i lona sauaina o Malaki, po o lona fa’apa ina o se fana, e ui ina sa fa’ailoa atu iai e leoleo ia te ia (Sema), le mauaina o ni pulufana i le nofoaga na tupu ai le faalavelave.
Ae peitai, sa ta’ua e Sema (le na molia), o le taimi lea na tau ‘upu ai lona tina ma Aloma (le na a’afia), sa ia u’una’iina ai Aloma, ona sa taumafai le tina (Aloma) e ta o ia i se moa vao, sa ia (Aloma) u’uina. Ma sa ta’ua e Sema, lona aveina o lona tina i le fale, ma ia alu atu ai i se fonotaga i le falema’i (LBJ).
O se taimi mulimuli ane, na fautuaina ai e leoleo ia Sema (le na molia) ina ia fa’ao’oina atu le au’upega sa fa’aaogaina i le fa’alavelave.
Sa faapea foi ona te’ena e Manaia Fruean (le na molia) ia lona faia o se mea sese i le taimi sa tupu ai le faalavelave ma na ia mana’o e fai sana tagi e fa’asaga ia Aloma (le na a’afia) ma lona aiga, i le fa’afefeina o le latou tina (Fiapaipai), i tausaga ua mavae, se’ia o’o mai ai lava ina tula’i mai le faalavelave, i lea aso.
E le’i ta’ua i fa’amaumauga a le malo, pe sa ave faapagotaina ia nei alii e to’alua, i le aso na o la o’o atu ai i le ofisa a leoleo.
Ae o moliaga na faia faasaga ia Sema Fruean, na aofia ai:
Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua – ona o lona tu’iina o le tina na a’afia ma pa’u ai i lalo, ona alu lea i le aumai se la’au malosi, mma fa’apapa agai i le ‘ea, ma lafoina ni fa’amatalaga tau fa’amata’u, i lona fasiotia o le tina ma susunu lona fale.
Faitauga e lua o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o fa’asalaga uma e lua – o le tasi, e mo le tu’iina o se tasi na a’afia, i ona foliga ma pa’u ai i lalo. Ma le lona lua, ina ua ia taulimaina se la’au malosi ma fa’apa solo i le ‘ea, ma faafefe le tina na a’afia, i le oti faapea ma le susunuina o lona fale.
Fa’apa Faasolitulafono se La’au Malosi – Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua – ina ua na fa’apa pa solo se fana, i le ‘ea.
E $5,000 se vaegatupe sa faatulagaina, e e mafai ai ona tatalaina o ia mai i le falepuipui, a’o fa’agasolo lana mataupu i luma o le faamasinoga – sa iai foi se faatonuga mai le faamasinoga, e saisai mai ai o ia, ma se fa’atonuga, ina ia tula’i i luma o le faamasinoga.
O Manaia Fruean – sa molia i le Fa’ao’olima – o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua – mo lona fa’afefeina o se tasi na a’afia i lenei faalavelave, e ala i lona fai atu o le a ia fanaina le tina na a’afia ma fasioti o ia ma lona aiga, ma susunu i lalo le latou fale.
E leai se vaegatupe sa faatulagaina e le faamasinoga, e tatalaina ai i tua Manaia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.
Ae e le’i iai se tusi saisai mai i le faamasinoga mo ia (Manaia), na’o se faatonuga e tula’i ai i luma o le faamasinoga, i le aso 12 o Setema, 2025.
MOLIA SE ALII I LE FAAPISA MA LE FA’AO’OLIMA I LONA TUAOI
O le vaeluaga o po ma ao ia Aukuso 3, 2025, na o’o atu ai se valaau a se tina i le ofisa a leoleo i Fagatogo mo se fesoasoani, ona o ni alii se to’alua o lo’o sauaina lona toalua ma tau’aia lo la fale.
E ui ina e to’alua ni alii sa fa’atupu faalavelave i lea po, ae peitai, sa na’o le to’atasi na molia i le tulafono.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa faamatalaina e le tina na a’afia e faapea, na o atu ni alii se to’alua (na aofia ai ma le na molia) ia i la’ua ma ni agaese.
Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave i Faga’alu, na vaaia ni tagata o tutu i autafa o le alatele, ae o lo’o taofiofi mai e ni tamaitai se to’alua ia ni alii se to’alua. Ina ua tu le taavale a leoleo, sa agai mai iai se tasi o tina, ma fa’ailoa mai i leoleo, o ia lea na valaau atu i le ofisa a leoleo ma o lona to’alua lea sa manu’a i le faalavelave.
Sa faamatalaina e le tina na valaau i leoleo, e faapea, o le vaeluaga o po ma ao, na alu ai lona to’alua e ave se tasi o ana uo i le fale. Ae o la tau atu ai i ni alii se to’alua, o fai se la inuga pia ma ‘e’e ma palauvavale mai i lona to’alua.
O le toe fo’i mai o lona toalua, na ia afe ai i alii ia e to’alua ma fautuaina i la’ua e tusa ai ma le palauvavale i tagata feoa’i. Ma sa ta’ua e le tina na valaau i leoleo, o le taimi lena, o lo’o ia nofonofo ai i luma o le latou fale, ae ona va’aia ia alii ia na pisapisa o, na aofia ai ma le na molia.
Ina ua fo’i atu le to’alua a le tina na valaau i leoleo, sa ia fa’amatalaina i le tina le mea sa tupu, ae o le taimi lea, e pei ona ta’ua e le tina na a’afia, sa ia va’aia ai i le na molia ma lana uo, ua fetagofi i ni ma’a ae le tu’u ai le palauvavale. Sa ta’ua e le tina na valaau i leiloa, e na te le’i mautino po o ai o lo’o fe’ei iai le to’alua lea. O lea, na ia faatonuina ai lona to’alua, e tape le moli o le fale, ae o iina na amata ai ona tau’ai ma’a atu ai e le na molia, ma lana uo, ia le latou fale.
Sa ta’ua foi e le tina na valaau i leoleo, ina ua o la o atu e talanoa i le na molia (Sdell Lemalie) ma lana uo, sa tago Sdell i le togi mai lona toalua i se apa pia, ma tau i le lima o lona to’alua. Ma na oso atu le tina na valaau i leoleo, e taofi Sdell, ae tago le na molia ma u’una’i le tina na a’afia, ma pa’u ai ma a’afia lona tuli.
O le taimi foi lea, na ‘a’apa ai Sdell i se ma’a ma togi ai le to’alua o le tina na a’afia, ae sa mafai ona oso atu le tina ma kava lona to’alua. Sa ta’ua e le tina na a’afia le manu’a o lona lima ae na manu’a le ulu o lona to’alua.
Ai ona o le lagonaina mai e tuaoi o le misa, sa tamomoe mai ai loa ma amata ona vaovao misa, ma o iina na maua ai e le tina na a’afia, ia le avanoa, e valaau ai leoleo.
Ina ua mae’a ona fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na a’afia, sa o latou agai atu loa i le fale o le aiga a Sdell ma o latou talanoa ma le ‘uncle’ a Sdell, lea sa ia fa’ailoa mai i leoleo, e pogisa lava ia ma se faalavelave na tupu.
Na aumaia e le ‘uncle’ ia Sdell i fafo ma le fale ma o lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, e foliga mai sa fa’asua’ava ia le na molia. Sa faapea ona ta’ita’iina atu o ia i le taavale a leoleo ma fa’amaonia ai e le tina na a’afia, o le tagata lea sa fa’atupu fa’alavelave.
O moliaga sa faia faasaga ia Sdell, na aofia ai:
Faitauga 1: Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2 & 3: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e le faamasinoga, e mafai ona tatalaina ai i tua le na molia, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.
AI E LE MASINI TA LAVALA IA LE TUPE AE FASI AI LE PULE O LE FALE TA LAVALAVA
O le aoauli o le aso 26 o Iulai, 2026, na vala’au mai ai se tina e ana se fale ta lavalava, i le ofisa a leoleo i Tafuna, ina ua fasi e se alii sa faia sana tagalavalava, ia lona to’alua.
E tusa ai ma le faamatalaga a le tina po o le pule o le fale ta lavalava a Luisa i Iliili, sa le fiafia le alii lea na fai lana tagalavalava, ona ua le ola se tasi o masini sa ia fa’aaogaina. Ma sa ta’ua e le pule o le fale ta lavalava, na toe fa’afo’i le tupe a le na molia.
A’o fa’atalanoaina e leoleo ia le pule o le fale ta lavalava (le tina na valaau atu i le ofisa a leoleo), ae o le taimi lea, ua mae’a ona lokaina ai le susuga ia Vaga Alo (le na molia) i totonu o le taavale a leoleo, mo le aveina atu i le ofisa a leoleo.
Sa ta’ua foi e le pule o le fale ta lavalava, ina ua mae’a ona fa’aaoga e le na molia, ia le masini ta lavalava, sa agai atu loa i le masini fa’amamago lavalava, ae sa le’i fiafia foi, ona o le le faamamaina o le ‘filter’ o le masini. Ae ina ua ta ta e le na molia ia le ‘filter’ o le masini fa’amago lavalava, sa oso atu le pule o le fale ta lavalava (le tina na a'afia) ma fa’atonu ia Vaga (le na molia) e alu ‘ese ma le fale ta lavalava.
Ae sa tali mai le na molia i le pule o le fale ta lavalava (tina na a’afia), e alu pe a mae’a lana tagalavalava. Ona fai loa lea o se taugaupu a le pule o le fale ta lavalava (tina na a’afia) ma le na molia, ae oso atu le to’alua a le tina na a’afia ma tu i lo la va. Ma o iina na liliu mai ai loa le na molia, ma tu’i foliga o le to’alua a le tina na a’afia.
Ma na feosofi atu nisi tagata sa i totonu o le fale ta lavalava, ma vaovao le misa.
Ina ua tapa e leoleo ia le ata vitio mai i le masini pu’e ata a le fale ta lavalava, sa va’aia ai le tu’uina e le na molia, o ona lavalava i totonu o le masini fa’amamago lavalava, a’o fai le la tauga’upu ma le tina na a’afia. Ona va’aia lea o le tago atu o le tina na a’afia ma taofiofi ia le na molia, e foliga mai o lo’o ia taumafai e taofi le na molia, mai le tu’uina o ona lavalava i totonu o le masini faamamago.
Sa faapea foi ona va’aia ia le tamaloa (toalua a le tina na a’afia) ua savali atu i lona to’alua ma le na molia, ma ia taumafai e ave’ese mai lona toalua. Ae peitai, sa va’aia le u’una e le na molia, ia le mitiafu a le tamaloa ma u’una’i o ia. Ona tatu’i lea e le tina na a’afia ia le na molia, ma taumafai e ave’ese lima o le na molia mai le mitiafu a lona toalua.
Ma i’u ai ina tu’i e le na molia, ia le tamaloa, ae o lo’o sasa e le fafine na a’afia ia le na molia, i se salu fale.
Ona o le leai o se taavale EMS na avanoa, sa faatonuina ai e leoleo ia le tina na a’afia, e ave lona to’alua i le falemai, ae agai atu leoleo ma le na molia, i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o a latou suesuega.
Ina ua faatalanoaina e leoleo ia le na molia, sa ia ta’ua le lusi o ana tupe ae na musu le tina na a’afia e toe fa’afoii atu lana tupe. Sa ia faamalamalama le toe alu atu (mulimuli ane) o le tina na a’afia, i le toe faafo’i atu lana tupe, ae ua toeititi mae’a le tataina o ona lavalava.
Sa ta’ua foi e le na molia, ia lona le fiafia ona o le le faamamaina e le tina na a’afia, o ‘filters’ o masini faamamago lavalava, aua o lana tiute lea.
E le gata i lea, sa ta’ua e le na molia, ia le tu’uina o ona lavalava i totonu o lana masini faamamago lavalava, na alu atu le tina na a’afia ma taofi o ia ma ‘e’e ma palauvale atu. Sa ta’ua foi e le na molia, o le tina na a’afia, na muamua pa’i atu ia te ia ma ta o ia i se salu fale.
Ina ua fesiligia e leoleo ia le na molia, pe aisea na o’o ai lona lima i le tamaloa (toalua a le tina na a’afia), sa tali o ia, ona e le masani ona o’o sona lima i se fafine, o le mea lea na ia tago ai i le tu’i lona to’alua.
I le aso na soso’o ai, sa toe o’o atu ai leoleo e siaki tulaga na o’o iai le to’alua o le tina na a’afia, ma ona manu’a, ae fa’ailoa mai, o lo’o taoto le tamaloa i le potu tipitipi, e faatali ai lona taotoga i lona isu.
O se taimi mulimuli ane, na toe maua ai seisi ripoti mai i le falemai, e taofia le tamaloa na a’afia i le vaiaso atoa ma o le aso 2 o Aukuso, ina ua i’u manuia ona taotoga, sa te’a ai o ia i tua.
O moliaga sa faia faasaga i le na molia, na aofia ai:
Faitauga 1: Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $500 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona totogi e le na molia, e tatalaina ai o ia i tua, a’o fa’aauau lona faamasinoga.
Section: Le Lali
View the discussion thread.