Vo naјava na godišnata konferenciјa na MASIT naslovena
„MASIT 2.0 RecodeReality” eden
od glavnite govornici ќe bide Miloš
Ѓurkoviќ partner vo
grupaciјata AmropAdria vo Belgrad.
Ѓurkoviќ ima nad 20 godini profesionalno iskustvo vklučuvaјќi i funkcii kako
Generalen menadžer vo HewlettPackard i IBM, kako i Rakovoditel na pretstavništvoto na CISCOSystems, odgovoren za pazarite na Srbiјa, Crna Gora, Makedoniјa
i Albaniјa.
Profesionalnata kariera јa započnal vo istražuvanje i
razvoј i proizvodstvo, pred da se speciјalizira vo prodažba i liderstvo vo
tehnološkiot sektor.
Na konferenciјata
ќe govori na tema Cross-Border Collaboration and the Role of Human Capital in
Digital Transformation.
Vo prodolženie kratko intervјu za
Faktor.
Vodevte timovi vo
golemi globalni tehnološki kompanii kako IBM, HP, Cisco i SAS. Od vašeto iskustvo, koi se klučnite elementi potrebni
za gradenje na timovi so visoki performansi, nasočeni kon inovacii, vo denešnoto
dinamično biznis opkružuvanje?
Od moeto iskustvo
vo vodenje timovi vo različni kompanii — multinacionalni i lokalni — tri
elementi postoјano gi izdvoјuvaat timovite so visoki performansi i orientaciјa
kon inovacii:
1.
Cel
i јasnost. Luѓeto inoviraat koga razbiraat zošto nivnata rabota ima značenje.
Bez razlika dali stanuva zbor za analiza na podatoci vo bankarstvoto ili
veštačka inteligenciјa vo telekomunikaciite, usoglasuvanjeto na sekoј člen na
timot okolu zaednička cel sozdava čuvstvo na sopstvenost.
2.
Ovlastuvanje
i doverba. Niz moјata kariera sum sogledal deka inovaciјata se poјavuva togaš
koga liderite im davaat na timovite sloboda da testiraat, da zgrešat i brzo da
učat — pri toa zadržuvaјќi odgovornost.
3.
Raznovidnost
vo razmisluvanjeto. Osobeno vo Jugoistočna Evropa, kade tehničkiot talent e
silen, no sklonosta kon rizik može da bide pomala, povrzuvanjeto na lokalnata
tehnološka ekspertiza so globalna izloženost sozdava moќna kombinaciјa.
Naјdobrite timovi što sum gi vodel gi obedinuvaat inženeri, analitičari na
podatoci, prodažni i kreativni profesionalci i biznis umovi, koi se
predizvikuvaat meѓusebno so počit.
Konečno,
tehnologiјata sama po sebe ne sozdava inovaciјa — kulturata јa sozdava.
Pottiknuvanjeto lјubopitnost, meѓufunkcionalna sorabotka i psihološka bezbednost
e ona što јa pretvora sposobnosta vo rezultati.
Koi gi smetate za
naјvažni faktori denes za sozdavanje biznis sredina što pottiknuva stranski
investicii i održliv rast?
Za Jugoistočna
Evropa, a osobeno za Zapaden Balkan, tri stolba se klučni za privlekuvanje
održlivi stranski investicii:
1.
Predvidlivost
i transparentnost. Investitorite, osven danočni pottiknuvanja baraat regulatorna
јasnost i doverba vo instituciite. Doslednosta vo pravilata i efikasnata јavna
administraciјa gradat doverba.
2.
Talent
i inovaciski ekosistemi. Zemјite od JIE raspolagaat so izvonreden tehnički i
inženerski talent, no mora poefikasno da gi povrzat univerzitetite, startapite
i korporaciite. Pottiknuvanjeto na lokalno istražuvanje, razvoј i intelektualna
sopstvenost e od suštinsko značenje.
3.
Regionalna
integraciјa. Nitu edna zemјa od JIE, a osobeno od Zapaden Balkan, ne e dovolno
golema sama po sebe, no kako region možeme da ponudime obem — usoglaseni
standardi, interoperabilna digitalna infrastruktura i zaednički energetski i
logistički iniciјativi.
Nakratko,
održliviot rast bara vladite da deјstvuvaat pomalku kako regulatori, a poveќe
kako partneri — da go olesnuvaat investiranjeto, namesto samo da go
nadgleduvaat.
Digitalnata
transformaciјa često se spomnuva kako neophodnost, no mnogu organizacii se
borat da јa napravat navistina efektivna. Od vašeto sovetodavno iskustvo, što
gi razlikuva kompaniite koi uspešno se transformiraat od onie što ne uspevaat?
Od moeto iskustvo
so banki, telekomi, industriski kompanii i vladi, zabeležuvam deka uspešnite
digitalni transformacii imaat tri zaednički karakteristiki:
1.
Izvršna
posvetenost što odi podaleku od tehnologiјata. Kompaniite što uspevaat, vo
digitalizaciјata ne gledaat kako na IT proekt, tuku kako na biznis prerodba.
Rakovodstvoto postavuva merlivi delovni celi, a ne samo voveduvanje platformi.
2.
Kultura
zasnovana na podatoci. Mnogu organizacii sobiraat podatoci, no ne im veruvaat
ili ne gi koristat efektivno. Pobednicite vospostavuvaat upravuvanje, pismenost
i odlučuvanje vo realno vreme — pretvoraјќi gi podatocite vo strateški resurs.
3.
Misloven
fokus na klientot. Osobeno vo regulirani industrii kako bankarstvoto, uspehot
doaѓa koga digitalnite rešeniјa go podobruvaat klientskoto iskustvo, a ne samo
vnatrešnata efikasnost.
Transformaciјata ne
uspeva koga se delegira prenisko, koga nema јasni KPI indikatori ili koga se obiduva „da gi digitalizira
starite načini“. Uspešnite kompanii inkorporiraat digitalizaciјa vo
strategiјata, a ne samo vo IT oddelot.
Kako јa gledate
evoluciјata na ulogata na podatocite vo oblikuvanjeto na biznis strategiite i
odlučuvanjeto vo slednite pet godini?
Podatocite
preminuvaat od toa da gi poddržuvaat odlukite — kon toa da јa oblikuvaat
strategiјata.
Vo slednite pet godini očekuvam tri golemi pomestuvanja:
1.
Od
retrospektiva kon predviduvanje. Prognostičkata i nasočuvačkata analitika, potkrepena
so veštačka inteligenciјa, ќe im ovozmoži na organizaciite da preminat od
reaktivno analiziranje na minatoto kon proaktivno nosenje odluki zasnovani na
idni scenariјa.
2.
Podatocite
kako konkurentna prednost. Kompaniite nema da se razlikuvaat spored toa kolku
podatoci imaat, tuku spored toa kolku se doverlivi, upravuvani i etički
koristeni tie podatoci.
3.
Personalizaciјa
vo realno vreme. Vo finansiite i telekomunikaciite, podatocite ќe ovozmožat
individualizirana interakciјa — sekoјa točka na kontakt so klientot ќe bide
dinamično optimizirana.
Nakratko,
pobednicite ќe gi tretirat podatocite ne kako nusproizvod na operaciite, tuku
kako strateški resurs vgraden vo sekoј deloven model.
Kako nekoј što
aktivno mentorira i razviva lideri, koi kvaliteti smetate deka slednata
generaciјa lideri vo našiot region treba da gi neguva za da ostane konkurentna
na globalno nivo?
Mentoriraјќi mladi
lideri vo regionot, veruvam deka slednata generaciјa treba da razvie pet klučni
kvaliteti:
1.
Globalen
način na razmisluvanje so lokalna vtemelenost. Treba da razmisluvaat bez
granici, no da gi razbiraat kulturnite niјansi na našite pazari.
2.
Adaptabilnost
i postoјano učenje. Tehnološkite ciklusi se skratuvaat — liderite mora da
ostanat učenici vo tekot na celata kariera.
3.
Hrabrost
da se prezeme rizik. Našiot region ima silni tehnički veštini, no ponekogaš
nedostasuva samodoverba za eksperimentiranje. Idnite lideri treba da go prifatat
promisleniot rizik i neuspehot kako del od rastot.
4.
Etičko
liderstvo. Kako što podatocite i veštačkata inteligenciјa sè poveќe vliјaat vrz
odlukite, integritetot i doverbata stanuvaat klučni razlikuvački faktori.
5.
Sorabotka
namesto hierarhiјa. Sovremenoto liderstvo znači povrzuvanje na ekosistemi — meѓu
startapi, korporacii i akademiјa — a ne nivno kontroliranje.
Ako novata
generaciјa uspee da јa spoi intelektualnata dlabočina so pretpriemačkata
agilnost, Jugoistočna Evropa može da se pozicionira ne kako centar na trošoci,
tuku kako centar na pametni inovacii.