Predsjednik SJedinjenih Američkih Država(SAD)Donald Trump je rekao da je iransko rukovodstvo tražilo razgovore s Washingtonom nakon njegovih prijetnji vojnom akcijom zbog nasilnog gušenja masovnih protesta u Iranu.
"Lideri Irana su zvali", rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One 11. januara. Dodao je da se "sastanak dogovara... Oni žele pregovarati."
Međutim, "možda ćemo morati djelovati prije sastanka", dodao je, ne navodeći detalje.
Nije odmah bilo jasno o čemu Iran želi pregovarati. Dvije zemlje su ranije imale indirektne razgovore o spornom iranskom nuklearnom programu.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje osudile su gušenje protesta od strane vlade i ranije uvele sankcije Teheranu zbog, kako kažu, pokušaja razvoja nuklearnog oružja, što Iran negira.
Trump je ranije 11. januara rekao da on i američka vojska razmatraju opcije u Iranu kako bi podržali demonstrante, usred nepotvrđenih izvještaja da je više od 500 ljudi ubijeno u gušenju antivladinih demonstracija tokom proteklih 15 dana.
"Vojska to razmatra, a mi gledamo neke vrlo snažne opcije", rekao je Trump novinarima, dodajući da je u kontaktu s iranskim opozicionim liderima, također bez navođenja detalja.
Teheran se nije odmah oglasio povodom Trumpovih izjava.
Trumpovi komentari uslijedili su nakon što su američki mediji izvijestili da je predsjednik SAD-a dobio informacije o opcijama za odgovor na oštre sigurnosne mjere protiv protesta u Iranu.
Njegove izjave čini se potvrđuju izvještaje medija poput Axios-a, The New York Times-a i Wall Street Journal-a, koji su naveli da razmatra nekoliko opcija za podršku protestima u Iranu.
Wall Street Journal je izvijestio da će konkretne opcije biti predstavljene predsjedniku 13. januara.
Mogući naredni koraci mogli bi uključivati vojne udare, korištenje tajnog sajber oružja protiv iranske vojske i uvođenje dodatnih sankcija iranskoj vladi, dodao je Wall Street Journal.
Ovi događaji uslijedili su dok su grupe za ljudska prava i državni mediji izvještavali o protestima, hapšenjima i nasilju u desetinama gradova i mjesta u Iranu 11. januara, dok demonstracije ulaze u treću sedmicu uprkos sve većem pritisku sigurnosnih snaga.
Rizik od nasilja porastao je nakon što je vlada pozvala svoje pristalice na masovne skupove širom zemlje 12. januara kako bi osudili ono što je nazvala "terorističkim akcijama Sjedinjenih Država i Izraela".
Agencija za ljudska prava (HRANA) – organizacija iranskih aktivista sa sjedištem u Sjedinjenim Državama – saopštila je 11. januara da je u protestima tokom proteklih 15 dana ubijeno 544 ljudi.
HRANA navodi da je najmanje 10.061 osoba uhapšena i da su demonstracije zabilježene na 585 lokacija u 186 gradova i mjesta u svih 31 provinciji.
Brojevi se ne mogu nezavisno potvrditi jer je teško doći do informacija uslijed gotovo potpune blokade interneta u zemlji. Telefonske usluge su također ograničene.
Grupe za ljudska prava kažu da je digitalni mrak u Iranu dio napora da se prikrije nasilje države tokom sigurnosnog obračuna.
Trump je 11. januara rekao da planira razgovarati s milijarderom Elonom Muskom o vraćanju interneta u Iranu. Muskova kompanija SpaceX pruža Starlink satelitski internet, koji je ranije korišten u područjima sukoba, uključujući Ukrajinu. Tokom protekle sedmice, Trump je izdao niz oštrih upozorenja, rekavši da Sjedinjene Države "pažljivo prate situaciju" i insistirajući da se vlasti suzdrže od ubijanja demonstranata.
"Iran je u velikim problemima. Čini mi se da ljudi preuzimaju kontrolu nad određenim gradovima za koje niko nije mislio da je to moguće prije samo nekoliko sedmica", rekao je Trump na sastanku u Bijeloj kući 9. januara.
Trumpove izjave naišle su na otvorenu podršku bivšeg iranskog prijestolonasljednika i opozicionog lidera Reze Pahlavija.
"Predsjednik Trump, kao lider slobodnog svijeta, pažljivo je pratio vašu neopisivu hrabrost i izjavio da je spreman da vam pomogne", rekao je Pahlavi u video obraćanju objavljenom 11. januara.
"Svijet danas stoji uz vašu nacionalnu revoluciju i divi se vašoj hrabrosti", dodao je.
UN i EU osudili gušenje protesta u IranuUN, Evropska unije(EU) i zapadne vlade također su izrazile podršku iranskom protestnom pokretu.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres 11. januara rekao je da je "šokiran" izvještajima o nasilju nad demonstrantima i pozvao vladu da pokaže uzdržanost i "da se suzdrži od nepotrebne ili nesrazmjerne upotrebe sile".
Šefica vanjske politike EU Kaja Kallas izjavila je da je spremna predložiti nove sankcije Teheranu kao odgovor na gušenje protesta.
"EU već ima široke sankcije protiv Irana – protiv onih odgovornih za kršenje ljudskih prava, aktivnosti širenja nuklearnog oružja i podršku Teherana ruskom ratu u Ukrajini", rekla je Kallas u intervjuu za njemački list Die Welt.
'Ratne scene' u TeheranuMuškarac koji je svjedočio gušenju protesta u istočnom Teheranu rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) kasno 10. januara da je represija nad demonstracijama naglo eskalirala, opisujući situaciju u gradu kao "ratne scene".
Čovjek, koji je tražio da ostane anoniman iz sigurnosnih razloga, rekao je da se posljednjih noći širom iranske prijestolnice čuje neprekidna paljba iz pušaka s gumenim mecima, dok dronovi stalno nadlijeću kvartove kako bi nadzirali ulice i prolaze.
Nemiri, izazvani rastom cijena, visokom inflacijom i padom nacionalne valute, predstavljaju najozbiljniji izazov za Islamsku Republiku u posljednjih nekoliko godina.
Iranski predsjednik Masud Pezeshkian okrivio je za nemire "teroriste povezane sa stranim faktorima", optužujući Sjedinjene Države i Izrael da nastoje "posijati haos i nered" u zemlji.
"Ako narod ima zabrinutosti, naša je dužnost da ih riješimo, ali viša dužnost je da ne smijemo dopustiti da grupa nasilnika dođe i poremeti cijelo društvo", rekao je u televizijskom obraćanju 11. januara.
Uz izvještavanje Axios, The New York Times i The Wall Street Journal