Grupe za ljudska prava tvrde da se Iran sprema da pogubi prvog antivladinog demonstranta optuženog u nedavnom talasu nemira, dok lideri širom svijeta izražavaju zabrinutost zbog nasilnog gušenja protesta.
Organizacije, uključujući Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj, citirale su izvore koji navode da će 26-godišnji Erfan Soltani, optužen za "vođenje rata protiv Boga" zbog svoje uloge u protestima koji potresaju zemlju od kraja prošlog mjeseca, biti pogubljen 14. januara, šest dana nakon hapšenja.
Aktuelni protesti predstavljaju jedan od najvećih izazova za klerikalnu vlast od Islamske revolucije 1979. Iranski zvaničnici se nisu javno oglasili o izvještajima o Soltaniju. Međutim, novinska agencija Tasnim, bliska Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), izvijestila je 13. januara da je pravosuđe podiglo prve optužnice protiv nekoliko demonstranata.
"Ubistva mirnih demonstranata moraju prestati"Ozbiljni slučajevi, uključujući one optužene za "vođenje rata protiv Boga", krivično djelo koje prema islamskom zakonu u Iranu povlači smrtnu kaznu, imaće prioritet, navela je agencija.
"Ubistva mirnih demonstranata moraju prestati, a označavanje demonstranata kao 'terorista' radi opravdanja nasilja nad njima je neprihvatljivo", izjavio je visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk 13. januara, osuđujući odluku vlasti "da primijene brutalnu silu kako bi ugušile legitimne zahtjeve za promjenom".
Ustanak je pokrenut zbog galopirajuće inflacije i pada vrijednosti valute, ali se od tada pretvorio u šire antivladine proteste.
Grupe za ljudska prava tvrde da su zvaničnici sproveli brutalno gušenje demonstracija, pri čemu je poginulo više od 600 ljudi. Reuters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, izvijestio je da broj poginulih iznosi oko 2.000.
Neki smatraju da bi, s obzirom na to da su vlasti isključile pristup internetu kako bi ograničile protok informacija među demonstrantima i prema međunarodnoj zajednici, stvarni broj žrtava mogao porasti na nekoliko hiljada.
"Već pet dana sve veze su prekinute i nema načina da se komunicira s Iranom. Tamo mogu lako ubijati ljude, a da svijet to ne zna", rekao je jedan muškarac koji je protestovao ispred iranske ambasade u glavnom gradu Armenije, Jerevanu, za RSE, na pitanje da li je uspio komunicirati s rodbinom koja je još u Iranu.
Zahtjevi veći od reformiDrugi je primijetio da se ton trenutnih demonstracija promijenio.
"Prethodni protesti tražili su reforme u Iranu. Ovog puta ljudi više ne traže reforme. Oni traže promjenu sistema", rekao je.
"Danas vidite da ljudi na protestima ne govore o reformama. Oni imenuju ajatolahe i mule koje žele izbaciti iz zemlje."
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje osudile su gušenje demonstracija od strane vlasti i ranije uvele sankcije Teheranu zbog onoga što nazivaju pokušajem razvoja nuklearnog oružja, što Iran negira.
Američki predsjednik Donald Trump, koji je više puta upozorio iranske vlasti na "vrlo ozbiljne" posljedice ako demonstranti budu ubijeni, napisao je na društvenim mrežama kasno 12. januara da će svaka zemlja koja posluje s Iranom biti suočena s carinskom stopom od 25 posto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Državama. Nije dao dodatne detalje.
Iran Human Rights je naveo da je, prema riječima jednog doktora iz Irana, vlast koristila znatno snažnije metode represije, uključujući oružje koje nanosi teže povrede nego ono koje se ranije koristilo protiv demonstranata.
"Oblik i veličina metaka ispaljenih na demonstrante promijenili su se – od sačmarica do direktne bojeve municije iz neposredne blizine, a ta promjena u vrsti oružja bila je jasno vidljiva po prirodi povreda", rekao je doktor, opisujući ono što je vidio nakon noći nasilja na ulicama 8. januara.
U posljednjem velikom talasu protesta 2022. godine, kada su ljudi izašli na ulice širom zemlje pod sloganom "Žene, život, sloboda" nakon smrti Mahse Amini dok je bila u policijskom pritvoru zbog navodno nepravilnog nošenja marame, najmanje 12 osoba povezanih s nemirima je pogubljeno.
Uz izvještavanje Armenskog servisa RSE-a