Kosovo i Srbija nastavili su da upućuju optužbe jedno protiv drugog na redovnoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu, održanoj u četvrtak u New Yorku, dok su Sjedinjene Države bile jasne u svom stavu da je normalizacija odnosa jedini put naprijed za dvije zemlje.
"Predsjednik [američki, Donald] Trump i Amerikanci pažljivo slušaju vaše jasno obećanje da ćete raditi i prosperirati zajedno. Nadamo se da će obje strane smanjiti tenzije i sjesti za stol. Radit ćemo blisko s liderima koji gledaju u budućnost, a ne u prošlost. Uz pravi dijalog, a ne teatar", izjavila je zamjenica američkog predstavnika pri UN-u, Tammy Bruce, ponovivši da SAD ostaju posvećene podršci stabilnosti na Kosovu i u Srbiji kako bi se očuvala stabilnost na Balkanu.
Tim Kosova je poručio da ne očekuje normalizaciju odnosa sa Srbijom bez jasne odgovornosti za napade u selu Banjska i na kanal Ibar-Lepenac i garancija za zaustavljanje agresije, dok je tim Srbije optužio Vladu premijera Kosova Albina Kurtija za suzbijanje glasova lokalnih Srba.
Kosovo optužuje Srbiju za izvođenje oba napada. Beograd sve negira.
U napadu u Banjskoj ubijen je jedan službenik Policije Kosova, dok je na Ibar-Lepencu došlo do eksplozije koja je rezultirala oštećenjem kritične infrastrukture za vodosnabdijevanje i električnu energiju.
Stav KosovaMinistar spoljnih poslova i dijaspore Kosova Glauk Konjufca rekao je na sastanku da Kosovo nastavlja da garantuje stabilnost putem svojih demokratskih institucija, iako, prema njegovim riječima, Beograd nastavlja da igra svoju destruktivnu ulogu, spomenuvši pokušaje Beograda da interveniše u izbornom procesu na Kosovu kako bi podržao Srpsku listu, te na taj način preslikao "svoj režim putem jedne partije na vlasti".
Srpska lista je najveća partija Srba na Kosovu i na posljednjim parlamentarnim izborima 28. decembra osigurala je devet mjesta u Skupštini Kosova. Ustav ovoj zajednici garantuje deset mjesta u zakonodavnoj instituciji.
"Pozivamo Srbiju da se suoči sa svojom realnošću i prizna Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu, ne držeći cijeli region kao taoca takve hegemonije", rekao je Konjufca.
"Srbija i drugi zlonamjerni akteri nastavljaju da pretvaraju prava manjina u oružje i eksploatišu multietničku prirodu Kosova kako bi promovisali podjele i nered, podrivajući naše institucije, ali i miran suživot", dodao je on.
Stav SrbijeSrbiju je predstavljao šef diplomatije Marko Đurić, koji je počeo svoj govor rekavši da Srbija "nije dio problema, već dio rješenja".
Kasnije je Đurić kazao da govori "u ime onih koji se drže pod pritiskom na Kosovu", te je naveo da je za lokalne Srbe na Kosovu identitet postao izvor nesigurnosti, jer se "pod režimom" premijera Kosova Albina Kurtija, Srbi identifikuju kao "drugi", te da se hapšenja, proizvoljni napadi i "egzodus Srba" ne mogu ignorisati.
On ove tvrdnje nije potkrijepio konkretnim dokazima.
Prema Đurićevim riječima, Zakon o strancima izazvao je veliku zabrinutost kod Srba na Kosovu.
"Postojao je stvarni rizik da se ljudi koji su radili decenijama tretiraju kao stranci, gubeći pravo na boravak ili život u svojim domovima. Njihove mjere ne samo da su pravno nejasne, već ukazuju na kontinuitet reformatiranja situacije. Srbi se suočavaju s brojnim administrativnim i pravnim preprekama koje im otežavaju život, od pristupa javnim uslugama do ostvarivanja osnovnih prava", kazao je.
Vlada Kosova se 14. marta složila da ponudi privremene dozvole boravka i prizna lične karte pripadnicima srpske zajednice koji nemaju kosovske dokumente, kao što predviđaju Zakon o strancima i Zakon o vozilima.
Ovu odluku su pozdravili međunarodna zajednica i Srbija.
Između ostalog, srpski ministar je zatražio formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, jer su, prema njegovim riječima, Srbi "ostali bez pravnog okvira koji im je obećan".
Ipak, u jednom dijelu govora je rekao da su Srbi spremni pružiti ruku saradnje, jer dva naroda "nisu sudbinski određena da ostanu u sukobu".
"Postoji prostor, posebno u ekonomskoj saradnji, za izgradnju povjerenja i stvaranje zajedničke budućnosti, gdje se region približava Evropskoj uniji, postaje dio zajedničkog tržišta i koristi razvojne mogućnosti", istakao je.
Pod posredovanjem Evropske unije, Kosovo i Srbija vode dijalog o normalizaciji odnosa od 2011. godine, međutim svi postignuti sporazumi nisu sprovedeni.
Šef Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) Peter Nicolaisen Due spomenuo je niz procesa koji su privukli pažnju na Kosovu u posljednjim mjesecima, počevši od konstituisanja Skupštine, formiranja Vlade i pitanja predsjednika, pozivajući da ovo potonje brzo dobije epilog kako bi se izbjegli novi izbori.
Rekao je kako se nada da će se premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastati u bliskoj budućnosti u Briselu.
Kako Sjedinjene Države, tako i Kosovo, insistirali su na tome da je rad misije UNMIK-a na Kosovu završen, dok je Srbija insistirala na nastavku njegovog rada.
Misija UNMIK-a djeluje prema Rezoluciji 1244 Organizacije ujedinjenih nacija, koja je bila kompromis između zapadnih zemalja i Rusije radi okončanja sukoba na Kosovu.
Ova misija je neutralna prema statusu Kosova, dok je nakon proglašenja nezavisnosti zemlje u februaru 2008. godine, UNMIK prenio sve nadležnosti na lokalne institucije.