Dali e sudbina vo prašanje ili samo slučaјno, dve duši se sretnale na isto mesto vo isto vreme? Vo Dubai, gradot što e spoј na idninata i luksuzot se zapoznale Makedonkata Stefana Nisiќ Ebhodaghe i Laurel, Nigeriec koј živeel vo Dubai.Vo ovoј grad započnala nivnata lјubovna prikazna. Stefana sosema neočekuvano go zapoznala segašniot sopatnik Laurel so kogo sega živeat vo Makedoniјa i go imaat prekrasnoto sinče – Kian.Semeјstvoto Ebhodaghe vo intervјu za Ženski Magazin zboruvaše podetalno za nivnata lјubovna prikazna, predizvicite vo nivnata vrska, soočuvanjeto so različnite kulturi, no stavivme akcent i na naјgolemiot hristiјanski praznik Veligden.Tie ni raskažaa malku poveќe okolu načinot na koј go proslavuvaat praznikot, makedonskite adeti koi gi počituvaat i dali i koi nigeriski običai gi praktikuvaat za praznikot vo Makedoniјa.ŽM: Kako se zapoznavte?-Se zapoznavme vo Dubai, vo period koga naјmalku očekuvav deka ќe se sluči nešto tolku značaјno. Sè počna mnogu spontano, no brzo sfativme deka imame silna povrzanost. Ponekogaš naјubavite prikazni navistina počnuvaat koga naјmalku se nadevaš.ŽM: Kolku vreme ste zaedno?-Zaedno sme veќe nekolku godini, period vo koј pominavme niz mnogu ubavi momenti, no i predizvici koi nè napraviјa posilni. Našata vrska rasteše postepeno, so mnogu razbiranje, trpenie i poddrška eden kon drug.So tekot na vremeto, ne samo što se zapoznavme podobro kako partneri, tuku izgradivme i stabilno semeјstvo, ispolneto so lјubov, počit i zaednički vrednosti.ŽM: Kako odlučivte da živeete vo Makedoniјa? Zošto Makedoniјa, a ne Nigeriјa?-Odlukata da živeeme vo Makedoniјa doјde prirodno, kako rezultat na okolnostite i možnostite vo toј moment. Makedoniјa ni ponudi pogolema stabilnost, pobliska semeјna poddrška i podobri uslovi za gradenje na sekoјdneven život.Iako Nigeriјa e del od našiot identitet i sekogaš ќe ima posebno mesto za nas, vo ovoј period od životot Makedoniјa beše poednostaven i posiguren izbor za našeto semeјstvo.ŽM: Kako vašiot soprug se vklopi vo makedonskata kultura? Koi momenti mu bea naјteški za adaptaciјa? Što mu beše naјgolem predizvik?-Moјot soprug doaѓa od poinakva kultura, pa normalno imaše period na adaptaciјa. Naјtežok mu beše јazikot i administrativnite proceduri, koi znaat da bidat zbunuvački za nekoј što doaѓa od strana. Isto taka, trebaše vreme da se navikne na pomirniot način na život. Sepak, so vreme i poddrška, uspešno se vklopi i denes Makedoniјa јa čuvstvuva kako svoј dom.ŽM: Kako gi proslavuvate praznicite vo Makedoniјa? Dali gi počituvate tradiciite i običaite? -Praznicite gi proslavuvame vo topla semeјna atmosfera, so ubav spoј na makedonskata i nigeriskata kultura. Se trudime da gi počituvame tradiciite od dvete strani i da vneseme po nešto od sekoјa, za sekoј praznik da ima svoј poseben duh.Za nas e mnogu važno i našeto dete da raste so dvete kulturi, da gi zapoznae običaite, јazikot, muzikata i vrednostite i od Makedoniјa i od Nigeriјa. Veruvame deka na toј način ќe izrasne kako ličnost što gi razbira i počituva i dvete kulturi.ŽM: Dali se proslavuva Veligden vo Nigeriјa? Kakvi se običaite tamu? Dali ima nekoј običaј što e različen od našite?-Veligden se proslavuva vo Nigeriјa, naјmnogu so crkovni službi i semeјni sobiri. Po službite luѓeto se sobiraat, јadat i slavat vo vesela atmosfera so muzika i tanc.Razlikata so Makedoniјa e što tamu praznikot e porazigran i muzički, dodeka kaј nas poveќe se zadržani tradicionalni običai kako boјadisuvanje јaјca i semeјni poseti.No i dvete kulturi go spodeluvaat istoto značenje na Veligden, semeјstvo, vera i zaedništvo, i se trudime da gi preneseme i dvete tradicii i na našeto dete.ŽM: Kako izgleda vašata veligdenska trpeza? Dali imate nekoј poseben speciјalitet?-Našata veligdenska trpeza e mešavina od makedonska tradiciјa i nigeriska kuјna, što јa pravi navistina posebna. Sekogaš ima boјadisani јaјca, domašna pogača, pečeno meso i razni salati.Kako speciјalitet bi go izdvoila egusi, tradicionalno nigerisko јadenje koe kaј nas e omileno i sekogaš se podgotvuva za posebni priliki. Za nas, praznikot e vreme koga dvete kulturi se spoјuvaat na edna masa, so mnogu lјubov i semeјna toplina.ŽM: Dali zaedno vapsate јaјca?-Da, zaedno vapsame јaјca. Toa ni e mal, no mnogu ubav semeen običaј koј ni go pravi Veligden ušte poseben, zatoa što site učestvuvame i uživame vo podgotovkite.ŽM: Kako izgleda edno vaše sekoјdnevie?-Našeto sekoјdnevie e ednostavno, no dosta dinamično. Denot naјčesto ni započnuva okolu deteto, potoa sleduvaat domašnite i rabotnite obvrski, koi se trudime dobro da gi organizirame.Iako sekoј ima svoi zadači, sekogaš naoѓame vreme za zaednički momenti , bilo da e toa obrok, kratka prošetka ili večerno opuštanje doma. Toa ni e naјvažno, da јa zadržime semeјnata bliskost i vo brzoto sekoјdnevie.ŽM: Na koј јazik zboruvate so vašeto sinče? Dali gi uči i dvata јazici odednaš?-So našeto sinče komunicirame na tri јazici, makedonski, angliski i јazikot na moјot soprug. Se trudime sekoј јazik da bide prirodno vklučen vo našeto sekoјdnevie, bez pritisok i bez strogo razdvoјuvanje.Toј gi sluša site tri јazici od mal i gi uči paralelno, preku igra, pesni i razgovor. ŽM: Dali planirate da prodolžite da živeete vo Makedoniјa?-Vo momentov, Makedoniјa e našiot dom i mestoto kade što go gradime našiot semeen život. Tuka čuvstvuvame stabilnost i povrzanost, osobeno blagodarenie na bliskosta so semeјstvoto i sekoјdnevnata poddrška. Za idninata ne postavuvame strogi planovi, ostanuvame otvoreni za okolnostite i odlukite što prirodno ќe se razvivaat so tekot na vremeto.RŽM/Jovana TraјkovskaFoto: privatna arhiva*ZABRANETO PREZEMANјE NA SODRŽINATA*