TALA O LE VAIFANUA
[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
LAPATA’I MAI LE DOH I PISINISI E LEAI NI LAISENE FAIPISINISI
I se toe faamanatu, mai i le vaega a le Ofisa o le Soifua Maloloina o lo’o mataituina le puipuiga o le saogalemu o le siosiomaga (DOH-EHS), ua lapatai mai ai i le mamalu o le aufaipisinisi, ia le mamafa o faasalaga, mo so’o se pisinisi e gaioi, e aunoa ma se laisene faipisinisi.
E tusa ai ma le DOH-EHS, o pisinisi ia e fa’atu’utu’u i tulafono, e le gata ina a’afia ai a latou pisinisi, ae o le a faapea ona a’afia ai ma le siosiomaga ma tagata lautele. Ma ua o latou toe faamanatu mai ai i faipisinisi, le taua o le usitaia o tulafono, ma le faamautuina o le tausia o le saogalemu o le soifua maloloina faapea le siosiomaga.
O lo’o ua tu’uto pea le aufaigaluega a le DOH, e faamalosia ia tulafono, e pei o le asia o ofisa ma pisinisi uma, o lo’o taumafai e toe fa’afou a latou laisene faipisinisi, po o pemita, e fa’aauau ai a latou galuega.
U’UNA’IGA MO LE TOE TATALAINA O LE FALE TINEIMU I FAGATOGO
I le lua faalavelave na tutupu, lea na mu ai ni fale, i se taimi lata mai, ua faapea ona toe u’una’ia ai le toe tatalaina o le fale tineimu lea o lo’o i Fagatogo.
I sana tusi, na faao’o atu i le kovana, ia Iulai 6, 2026, sa faapea ona toe faaleoina ai e le Afioga i le Faipule o Fagatogo, le susuga ia Malaeoletalu Melesio Gurr, ia le mana’omia o se faaiuga vave i lenei mataupu.
Sa faapea ona fa’ao’oina atu kopi o le tusi a Malaeoletalu i le Afioga i le Lutena Kovana, Pulumata’ala Ae Ae Jr., peresetene o le Senate, le tofa Tuaolo Manaia Fruean, le Afioga i le Fofoga Fetalai, Savali Talavou Ale, ma le Taitaifono o le Komiti o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele a le Maota o Sui, le susuga ia Avagafono Vaimaga Maiava, le fa’auluulu o le aufaigaluega a le malo, ia Leonard Seumanutafa, ma le Faatonu o le Matagaluega mo le Sailiili ma le Laveai, lea o lo’o mataituina ia le vaega tineimu.
Na fa’ailoa atu e Malaeoletalu, i totonu o lana tusi, i taitai o le malo, ia le atugalu o tagata o le afioaga, ina ua tapunia le fale tineimu, lea ua atoa le 40 aso o tapunia, talu ai se faatonuga a le Ofisa o le Soifua Maloloina, e aunoa ma se aso faatulagaina, e toe tatalaina ai.
Ma sa molimauina i le afiafi o le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, ia le a’afiaga tele o lenei faaiuga, i le tapunia o le fale tineimu i Fagatogo, ina ua mu le fale a se aiga, ae sa faatalitali se taavale tinei mu, mai i Tafuna.
O le afioaga o Fagatogo, e le gata i le toatele o tagata o lo’o faamautu ai (silia ma le 2,000), ae faapea foi le putuputu o a latou fale, faatasi ma le tele o pisinisi ma o lo’o iai foi le uafu a le malo ma le Maota Fono.
Na ta’ua e le Malaeoletalu ia le taua o le iai o lenei auaunaga mo faalavelave faafuasei, aemaise ai, o lo’o tapunia foi ia le ofisa leoleo/tineimu, i Fagaitua. O lona uiga, e leai se tali vave, pe a tutupu mai faalavelave fa’afuase’i, i le Fagaloa ma le Falelima i Sasa’e.
O le vaiaso ua mavae, sa faatafunaina ai le fa o se aiga, na iai se pepe e tasi le tausaga, o ni tamaiti se to’atolu (tausaga 2, 4 ma le 5), faapea le tama ma le tina, 22 ma le 30 tausaga. E le gata i lea, o ni alii se to’alua e 18 ma le 49 tausaga, faapea se tamaitai e 29 tausaga, ma le latou tina matua, e 71 tausaga.
O lo’o fa’amautu nei ia lenei aiga, i le malumalu a le Ekalesia Katoliko i Fagatogo.
O le faalavelave lona lua, lea sa ripotia e le Samoa News, na tupu i le aso Lua na se’i mavae atu, lea na mu ai le falepuipui le tumau, i tua tonu o le Ofisa a Leoleo, i Fagatogo, lea na loka ai ni pagota, o lo’o faatalitali a latou faamasinoga, po o le toe aveina o i latou i le to’ese i Tafuna.
E tupu lea faalavelave, ae ua atoa le masina, talu ona tapunia e le DOH-EHS ia le fale, ona e pei ona sa fa’ailoa mai e le latou pule, le tamaitai ia Aileen Solaita, ia le tele o vaega o lo’o faaletonu i totonu o le fale.
Ina ua mu le fale i tua o le ofisa a leoleo, na faapea ona tapunia ai le ofisa o le Kovana, lea o lo’o i le faletupe tuai a le ANZ, lea e i tafatafa o le ofisa a leoleo.
SUIGA I NONOGATUPE MO FANAU AOGA – TOE FAAOPOOPO I LE SIITAGA O LE SOIFUAGA
Na fa’aalia e le itu Temokalasi a Amerika Samoa (ASDP) – American Samoa Democratic Party) – ia lo latou atugalu, ona o suiga fou, na amata faamalosia talu mai Iulai 1, 2026, o le a faapea ona avea ma faaopoopoga i avega mamafa a fanau aoga, ma aiga, o lo’o pagatia ona o le siitaga i le tau o le soifuaga.
O nei suiga, e pei ona faamalosia mai i le pili fou (One Big Beautiful Bill Act), o le a toe fetu’una’i ai ia le fa’atulagaga o nonogatupe mo fanau aoga, e aofia ai suiga i le totogiina o nonogatupe, limiti nisi o avanoa o nonogatupe, faapea ma le si’itia o peimeni faalemasina.
E pei ona sa ta’ua e le taitaifono o le ASDP, ia Patrick Ti’a Reid, o lenei suiga fou, o le a faapea ona faaopoopo, i le avega o feagai nei ma aiga, e le gata i le siitia o tau o taumafa, o pili uili ma vai, ma femalagaiga.
O le toatele o fanau aoga mai Amerika Samoa, o lo’o fa’aauauina a latou aoaoga i atunu’u i fafo, e tele ina faalagolago i fesoasoani feterale (federal student aid), ae peitai, e ono a’afia lea fesoasoani i nei suiga fou.
Section: Le Lali
View the discussion thread.
7/9/2026 4:56:48 PM