DOSJE HAVC Egzaktna matematika hrvatske kulture: Što skriva program 73. Pule?

Hrvatski glasnik započinje sustavni istraživački serijal pod nazivom „DOSJE HAVC“. Cilj ovog serijala je dubinsko, institucionalno i analitičko pročešljavanje modela financiranja, raspodjele javnog novca i strateškog usmjeravanja hrvatske kinematografije. Lišeni paušalnih ocjena i dnevnopolitičkog senzacionalizma, u ovom serijalu baratamo isključivo egzaktnim brojevima, službenim produkcijskim kreditima i dokumentima. Prva točka našeg istraživanja usmjerena je na upravo završeni, 73. Pulski filmski festival (2026.). Dok se većina domaćih medija u svojim izvještajima zadržala na površnim estetskim recenzijama i protokolarnim crticama s crvenog tepiha, naš istraživački tim analizirao je službene produkcijske podatke portala FilmNewEurope.com te rješenja o javnim pozivima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) za 2024. i 2025. godinu. Rezultati do kojih smo došli kroz egzaktnu matematiku festivala otvaraju ozbiljna pitanja o autonomiji i strateškom smjeru domaće filmske produkcije. 1. Zbirni pokazatelji: Dominacija regionalnog ključa Suprotno uobičajenom narativu da je Pulski festival primarno smotra nacionalnog filma u kojoj se regionalna suradnja događa tek sporadično, matematika tri glavna natjecateljska programa (Hrvatski film, Manjinske koprodukcije i Regionalni program) pokazuje posve drukčiju sliku. Od ukupno 23 naslova uvrštena u natjecateljski dio, čak 13 filmova službeno uključuje Republiku Srbiju kao koprodukcijsku zemlju. To znači da nevjerojatnih 57% cjelokupnog natjecateljskog programa 73. Pule izravno ovisi o srpskom produkcijskom i financijskom udjelu. Natjecateljski program (73. Pula) Ukupno naslova Koprodukcije sa Srbijom Udio (%) I. Program „Hrvatski film“ 11 5 45% II. Program „Manjinske koprodukcije“ 7 7 100% III. Regionalni program 5 1 20% UKUPNO (Glavni programi) 23 13 57% 2. Program „Hrvatski film“ – Većinska produkcija pod regionalnim potpisom Posebno je zanimljiva analiza unutar samog nukleusa festivala – Programa „Hrvatski film“, koji bi po definiciji trebao okupljati filmove hrvatske većinske produkcije. Provjerom svakog pojedinačnog naslova prema službenim produkcijskim listovima, utvrđeno je da je od 11 filmova njih čak 5 (odnosno 45%) realizirano u izravnom suizdavaštvu i koprodukciji sa srpskim filmskim centrima i kućama. Naslov filma Zemlje koprodukcije Srbija (Koproducent) Kristalni planet HR, Češka, Slovačka NE Male stvari HR, Slovenija, Srbija DA Sitni lopovi HR, Njemačka, Francuska NE Bog neće pomoći HR, Italija, Rumunjska, Grčka, Francuska, Slovenija NE Drugi dnevnik Pauline P. HR, Slovenija, Srbija DA Glavonja HR, Slovačka, Slovenija, Latvija, Srbija DA Koke HR, Srbija DA Lijepa večer, lijep dan HR, Kanada, Poljska, Cipar, BiH NE Ono što treba činiti HR (samostalno) NE Svadba HR, Srbija DA Žene, ludaci i malo dobrih pedera HR (samostalno) NE 3. Manjinske koprodukcije: Stopostotni monolit Dok se unutar glavnog programa bilježi visoka isprepletenost, Program „Manjinske koprodukcije“ donosi apsolutni presedan. Svih 7 filmova uvrštenih u ovaj program (100%) uključuje Srbiju kao ključnu koprodukcijsku zemlju. Naš istraživački tim ovdje uočava i ozbiljan medijski fenomen: filmovi poput naslova „Bijelo se pere na devedeset“ u domaćem medijskom prostoru sustavno se i gotovo isključivo označavaju kao „slovenski filmovi“, iako službena dokumentacija zorno pokazuje da je u njihovu strukturu ravnopravno uključena i Srbija. Naslov filma Zemlje koprodukcije Srbija Bijelo se pere na devedeset Slovenija, HR, Italija, Srbija, Sj. Makedonija, Crna Gora DA Tri nedelje posle Srbija, Luksemburg, Italija, Bugarska, HR DA Oče naš Srbija, Italija, HR, Sj. Makedonija, Crna Gora, BiH DA Yugo ide u Ameriku Srbija, HR DA Linije želja Srbija, BiH, Nizozemska, HR, Njemačka DA Vetre, pričaj sa mnom Srbija, Slovenija, HR DA Yugo Florida Srbija, Crna Gora, HR, Bugarska DA 4. Otvorena pitanja serijala DOSJE HAVC Ovi podaci nisu plod slučajnosti, već izravan rezultat višegodišnje politike dodjele sredstava unutar HAVC-a u kategoriji „Manjinske koprodukcije“ za 2024. i 2025. godinu, na temelju javnih poziva koji diktiraju smjer razvoja domaće kulturne scene. Kada institucija koja upravlja stotinama milijuna eura poreznih obveznika dovede nacionalni festival do točke u kojoj većina programa izravno ovisi o regionalnoj osovini, dužnost je neovisnih medija otvoriti raspravu o kriterijima. Hrvatski glasnik u idućim će nastavcima serijala DOSJE HAVC objaviti ekskluzivne podatke o točnim financijskim iznosima, imenima članova povjerenstava koji godinama rotiraju iste produkcijske kuće, te analizirati kako se i pod kojim uvjetima kroje javni natječaji. Brojevi su tek početak. The post DOSJE HAVC Egzaktna matematika hrvatske kulture: Što skriva program 73. Pule? first appeared on Hrvatski glasnik.